Iako je prodaja novih dizelskih automobila pala sa 43 odsto u 2005. na 35 odsto u prošloj godini, prvenstveno zbog sve veće popularnosti benzinskih motora na plinski pogon i sve skupljeg dizelskog goriva, jasno je kako dizelaši nude velike prednosti. Budući da kupci u startu plaćaju 2.000 do 3.000 evra više, očito je da za to dobijaju odgovarajuću korist.
Radi se nesumnjivo o nižim troškovima za gorivo i lakšoj naknadnoj prodaji, uz višu cijenu. Zbog toga su brojna objavljena poređenja isplativosti, koja pokazuju da se dizelaši, zavisno od modela, isplate nakon 10.000 do 100.000 km netačna. Razlog tome je što su dobijene nepotpunom analizom, koja ne uzima prednosti naknadne prodaje.
Naime, kad nižim troškovima za gorivo dizelaši isplate povećanu nabavnu cijenu, neuporedivo ih je lakše prodati i postižu znatno višu cijenu koja vraća veliki dio početne "preplate". Često je prednost dizelaša još veća jer prilikom prodaje vlasnici benzinaca troše dodatne dane i mjesece na prodaju.
Naravno, treba uzeti u obzir i veći rizik skupih popravki dizelaša, koji su u pravilu opremljeni turbo punjačem i sofisticiranim ubrizgavanjem. Kad se sve zbroji i oduzme, dizelaši su, u pravilu, isplativi odmah nakon kupovine. Tržište to najbolje pokazuje. Ne treba zaboraviti ni to da sa dizelskim autom treba rjeđe odlaziti na pumpe, stajati u redu i udisati pare goriva.
Benzinski folksvagen golf 1.6 sa 102 KS prosječno troši 7,4 l na 100 km, a dizelski 1.9 TDI sa 105 KS samo 5,4. Dakle, tri konja slabiji benzinac troši čak 37 odsto više! Opel astra 1.4 tvinport sa 90 KS troši 6,1 litar, a jednako snažna astra 1.3 CDTI samo 4,8.
Benzinski je model, dakle, 27 odsto rastrošniji. Reno megan 1.6 sa 112 KS troši sedam litara, a uporedivi 1.5 dCi sa 106 KS, koji je u vožnji temperamentniji, samo pet. Benzinac je u ovom slučaju žedniji za čak 40 odsto! Očito je, dakle, da je dizelski motor djelotvorniji, odnosno da ima veći stepen korisnosti.
Savremeni dizelski motori, s komonrejl ubrizgavanjem treće generacije ima stepen korisnosti oko 50 odsto, a benzinci do 40 odsto. Treba uzeti u obzir i da jedan litar dizelskog goriva ima oko 15 odsto veću ogrevnu vrijednost.
Zbog toga je i logično da jednako snažni dizelski motori troše manje goriva od benzinskih. Jedna od važnih karakteristika koje smanjuju potrošnju dizelskih motora je činjenica da benzinski motori podešavaju snagu saugom u usisnoj cijevi.
Dizelaši imaju slobodan, neprigušen usis, a snagu podešavaju promjenom količine ubrizganog goriva. Zbog toga dizelski motori troše znatno manje energije na usisu od benzinskih i to je jedan od razloga njihove niže potrošnje.
Najveća je razlika kod malog opterećenja, kad benzinski motor ima znatno prigušen usis. S povećanjem pritiska na papučicu gasa razlika se smanjuje, a najmanja je kad oba motora rade s punim gasom. Tada i benzinski motor radi s praktički neprigušenim usisom, jer se saug postavlja okomito na smjer strujanja vazduha.
Mnogi se vlasnici savremenih dizelaša, navikli na nisku potrošnju kod umjerene vožnje, iznenade koliko se brzo prazni rezervoar kod brze vožnje autoputem. Posebno treba biti oprezan kod polovnih dizelaša uvezenih iz Italije, ali i kod ostalih je velik rizik da su prešli znatno više kilometara od deklarisanog. Zbog dobrih performansi i povoljne potrošnje mnogi ih prodaju tek kad im se približe skupi servisi boš-pumpe, turbo punjača, brizgalica...