Vatrogasci su proteklog vikenda imali 21 intervenciju gašenja požara koji su prouzrokovani nestručnim paljenjem trave i niskog rastinja.
U subotu vatrogasna jedinica imala je 11, a u nedjelju 10 intervencija gašenja ovih požara.
Miroslav Malinić, komandir čete Vatrogasne brigade Banjaluka, kazao je da su građani nesavjesni dok samostalno pale travu.
"Građani smatraju da čine dobro, jer paljenjem uklanjaju travu sa svoje zemlje, a ne obraćaju pažnju da tim putem zagađuju okolinu i da već pri sljedećoj kiši trava još više raste", kazao je Malinić.
Napominje da su vatrogasci morali ići na nepristupačna mjesta oko grada da bi ugasili vatru.
"Mještani naselja Vrbanja, Priječani, Saračica, Debeljaci, Motike, Zeleni vir i još nekih drugih okolnih naselja pristupili su samostalnom paljenju vatre da bi očistili njive od korova", objasnio je Malinić.
Dodao je da bi bilo dobro da neko bude kažnjen zbog takvog ponašanja, jer bi samo tako apel da se građani ne ponašaju na taj način imao efekat.
"Nisam čuo da je neko kažnjen zbog prouzrokovanja vatre paljenjem rastinja i trave i zbog toga ljudi i dalje nastavljaju da se neodgovorno ponašaju", rekao je Malinić.
Napomenuo je da materijalna šteta koja je prouzrokovana ovim vatrama nije velika, a najveći problem je što se tim putem zagađuje okolina.
Neđeljko Radulović, pomoćnik načelnika Odjeljenja komunalne policije Administrativne službe grada, rekao je da postoji kaznena odredba za samostalno paljenje korova u urbanim naseljima.
"Od donošenja ove odredbe imali smo malo kažnjavanja. Većinom ljude upozoravamo da se tako ne ponašanju, a mjeru kažnjavanja upotrijebili smo možda samo jednom ili dva puta", kazao je Radulović i dodao da kad je u pitanju paljenje korova na seoskim područjima prijave prosljeđuju Ekološkoj inspekciji.
Novak Petraš, načelnik Odjeljenja za inspekcijske poslove, kazao je da je zakonom zabranjeno paliti vatru na poljoprivrednom zemljištu i pored javnih puteva.
"Naši inspektori ubrzo će krenuti na teren, jer su ove pojave tek sad počele. Paljenje organskih ostataka poslije žetve karakteristično je za proljeće i jesen", objasnio je Petraš.
Dodao je da su 2009. godine imali četrdesetak slučajeva gdje su pristupili kažnjavanju zbog takvog ponašanja.
Milan Krajinović, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Motike, potvrdio je da je samostalno paljenje rastinja u ovom naselju veliki problem.
"Motike su veliko naselje i teško je otkriti ko sve nesavjesno pali vatru. Često se dešava da vatra dođe i sa druge strane, na primjer, iz naselja Saračica", rekao je Krajinović.
Ističe da je unazad nekoliko godina mnogim mještanima izgorjelo mnogo šume zbog takvog ponašanja.
Bogadan Marjanović, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Vrbanja, rekao je da je faktor uzroka svih proljetnih požara na njivama i oko šume upravo čovjek.
"Ukoliko građani zapale korov, travu, granje, žbunje ili nešto slično, moraju da budu pored te vatre dok se ne ugasi, jer ta vatra lako može da se proširi. Zbog toga stalno upozoravam mještane da ne odlaze od vatre koju su upalili", kazao je Marjanović.