Na suđenju u slučaju "Šećerna afera" saslušan osuđeni Hugo Šanta

Firma "Rakić prom" služila samo za pranje novca

SARAJEVO - Saslušanjem Huge Šante, osuđenog u slučaju "šećerna afera", juče je u Sudu BiH nastavljeno suđenje Boži Mediću, optuženom za utaju poreza, pranje novca i krivotvorenje javnih isprava u slučaju koji je u javnosti poznat kao "šećerna afera".

"Do 2001. godine živio sam u Srbiji gdje sam i rođen. Bio sam direktor, ali nakon pada Miloševićevog režima zbog policijske torture pobjegao sam u Bosnu, u Bijeljinu. Imao sam namjeru da idem na zapad, ali kada su me opljačkali, došao sam u Travnik i radio u jednoj farmi. U Travniku sam početkom 2002. godine upoznao Medića, koji mi je predložio da zajedno otvorimo fiktivnu firmu. U to vrijeme nisam znao šta to znači", izjavio je Šanta, koji je nakon priznanja krivnje osuđen na dvije godine zatvora.

Kazao je da je u januaru 2002. sa Medićem otišao u Bijeljinu gdje je dobio lažnu ličnu kartu na ime Goran Rakić.

"Medić je platio 500 KM jednom taksisti, i lična je bila gotova za nekoliko sati. Nije bila CIPS-ova, nego ona stara. Ubrzo je otvorena firma 'Rakić prom' čiji sam vlasnik i direktor bio ja. Ta firma je služila za pranje novca. Naši 'klijenti' su bile firme 'Plavac' i 'Rasko' iz Bugojna, 'Ukras' iz Viteza , MB iz Novog Travnika čiji je direktor bio Medić, te 'Tok promet' vlasništvo Pere Tokalića", kazao je svjedok.

Na upit tužioca Georga Halbaha koliko je novca polagao na desetak računa otvorenih u bankama u FBiH, Šanta je odgovorio od 4.000 do 29.000 KM.

"Medić mi je ispričao da sve preko 30.000 KM kada polažem moram potpisati i ta prijava ide u Poresku upravu. Tako nikada više od 29.000 KM nisam polagao. Sav taj novac mi je davao Medić, ja nisam ništa imao od toga. Od njega sam dobio oko 1.000 KM, ikao mi je bilo obećano oko 15.000 KM", rekao je Šanta.

Prema optužnici, Šanta i Medić osnovali su fiktivnu firmu "Rakić prom" u Bijeljini, koristeći lažnu ličnu kartu. Firma je bila dio mreže fiktivnih firmi koju su uspostavili uvoznici i trgovci šećerom na veliko u BiH, kako bi prikrili obavezu plaćanja poreza na promet, te oprali novac od prodaje šećera na crnom tržištu.

Među veletrgovcima, koji su uvezli ogromne količine subvencioniranog šećera iz EU, je i preduzeće "Tok promet" Pere Tokalića, protiv kojeg je Tužilaštvo nastavilo istragu.

A. DURMO