Datum: 21.06.2006
Kabinet predsjednika Republike Srpske o ulozi Dragana Čavića u aferi "Vitol"

D. Risojević

"Premijer bio uključen u pregovore s 'Vitolom'"

BANJA LUKA - Dragan Čavić, predsjednik Republike Srpske, nije učestvovao u sklapanju ugovora s "Vitolom", jer nema takvih nadležnosti, tvrde u Kabinetu predsjednika RS. Na pitanja koja su "Nezavisne" uputile Čaviću, odgovoreno je iz Kabineta predsjednika RS.

"U  Kabinet predsjednika često dolaze prijedlozi raznih vrsta za koje je nadležna Vlada RS, i Kabinet ih prosljeđuje Vladi kao nadležnom organu na razmatranje i donošenje odluka. Predsjednik RS može iznijeti svoje mišljenje što ponekad i čini, ali ono Vladu ne obavezuje čak i u slučaju kada predsjednik RS iskoristi ustavno pravo iz člana 82 Ustava RS, da sazove sjednicu Vlade RS i predloži dnevni red, i tada Vlada prema vlastitom poslovniku o radu donosi odluke autonomno i može da odbije prijedlog koji dnevnim redom utvrdi predsjednik RS. Predsjednik RS ovo ustavno pravo nije upotrebljavao u ovom slučaju", odgovoreno je na pitanje o tome kakva je uloga Kabineta predsjednika bila u sklapanju ugovora između Rafinerije nafte Brod i "Vitola".

U odgovaru na pitanje da li je Čavić ili neko od njegovih saradnika posredovao u sklapanju ugovora s "Vitolom" decembra 2003. godine, navedeno je:

"Ova kompanija je u zimu 2003. godine tražila sastanak sa nadležnim predstavnicima vlasti iz RS i obratila se predsjedniku RS, nakon saznanja da je Rafinerija ostala bez partnera, pritisnuta dugovima, hipotekama i aktiviranim bankovnim garancijama sa blokiranim računom i bez kapi rezervi, te bila pred situacijom da usljed nedostataka sirovine uđe u zimu i doživi potpunu tehnološku havariju - uništenje ukoliko se ne obezbijedi toplo funkcionisanje postrojenja. Poslije neuspjeha tendera Vlade RS da se nađe partner za Rafineriju jer je 'Petrokamak' koji se jedini javio na tender bio nesposoban po ocjeni Vlade RS da preuzme obaveze snabdijevanja Rafinerije, i zbog opasnosti da Rafinerija ne bude tehnološki uništena, predsjednik je prihvatio da primi delegaciju 'Vitola' ali uz prisustvo nadležnih predstavnika Vlade RS, i na prvom sastanku koji je održan u Kabinetu predsjednika pozvani su, i prisustvovali sastanku tadašnji predsjednik Vlade RS i ministar energetike i industrije. Predsjednik je kurtoazno bio domaćin sastanka i tada je dogovoreno da se sve eventualne sljedeće komunikacije obavljaju između Vlade, Rafinerije i 'Vitola', jer predsjednik nema nadležnosti za bilo kakvo donošenje odluka iz domena izvršne vlasti. Taj sastanak je održan početkom novembra 2003. godine."

Na pitanje da li je Čavić prisustvovao sastancima s predstavnicima "Vitola" u Banjoj Luci ili Londonu, odgovoreno je:

"Kasnije, sastancima s predstavnicima 'Vitola' predsjednik je prisustvovao, na poziv Vlade, u dva ili tri slučaja u prostorijama Vlade uz prisustvo više ovlaštenih predstavnika Vlade, o čemu Vlada vjerovatno ima odgovarajuće evidencije."

Objašnjavajući zašto je Kabinet predsjednika bio uključen u ugovoranje ovog posla iako je to bila nadležnost Vlade, iz Kabineta je odgovoreno:

"Predsjednik je bio snažno zainteresovan da se Rafinerija što prije pokrene, kao što je i sada, i izađe iz krize u kojoj je čitav niz poslijeratnih godina, i u tom smislu je to svoje opredjeljenje u više navrata poslije sprovedenih izbora 2002. godine i javno iznio, smatrajući da će pokretanje Rafinerije biti jedan od najznačajnijih privrednih podsticaja opšteg društvenog razvoja. Predsjednik nije učestvovao u izradi ugovora s 'Vitolom' ni s bilo kojom kompanijom iz bilo koje oblasti u nadležnosti Vlade RS. Na gore pomenutom prvom sastanku s predstavnicima 'Vitola' predsjednik RS, u prisustvu predsjednika Vlade RS i njegovih saradnika u Kabinetu predsjednika RS je predstavnicima 'Vitola' otvoreno i jasno oslikao loše stanje Rafinerije, i posebno naglasio da Republika Srpska nema mogućnost da 'Vitolu' da bilo kakve garancije, hipoteke ili slično, i da ukoliko dođe do ugovora sa ovlaštenim predstavnicima Rafinerije i Republike Srpske on ne može sadržavati bilo kakve odredbe ove vrste. Na tom sastanku dogovoreno je da se 'Vitol' službeno sastane s predstavnicima Vlade RS kako bi se razmotrile opcije i mogućnosti saradnje i obrati pismom namjera predsjedniku Vlade RS. 'Vitol' se s predsjednikom Vlade sastao 6. novembra 2003. godine u Banjoj Luci i uputio mu dopis zahvalnosti s pismom namjera 7. novembra 2003. godine, a kopija ovog pisma kurtoazno je upućena i Kabinetu predsjednika RS. Kopiju ovog pisma u engleskoj verziji i s prevodom na srpski jezik dostavljamo vam u prilogu. Inače, radi objektivne informisanosti čitalaca, zbog strateškog značaja Rafinerije predsjednici vlada RS gospodin Pero Bukejlović u vrijeme njegovog mandata i gospodin Milorad Dodik u sadašnjem mandatu, povremeno su predsjednika upoznavali s mogućim rješenjima i potencijalnim strateškim partnerima Rafinerije, jer iako predsjednik nema nadležnosti da donosi odluke, na ovakvim pitanjima su smatrali potrebnim da čuju i njegovo mišljenje. Isto tako je bilo i sa gospodinom Mikerevićem u vrijeme njegovog mandata."

Na konstataciju da Dragan Mikerević, bivši predsjednik Vlade, tvrdi da Vlada nije dala saglasnost za posao s "Vitolom", već da je za taj ugovor saznao 40 dana nakon što je on potpisan, Kabinet je odgovorio:

"Ne želimo da komentarišemo ono što je gospodin Mikerević rekao, ali smatramo nekorektnim i nemogućim da za ugovor nije znao jer je bio direktno uključen u razgovore s 'Vitolom' već početkom novembra 2003. godine, a uz to u tom vremenu u njegovom kabinet savjetnik mu je bio gospodin Ostoja Sremac, koji je istovremeno bio i predsjednik upravnog (nadzornog) odbora Rafinerije i dugogodišnji finansijski direktor u Rafineriji, koji je sigurno i službeno i neslužbeno bio potpuno informisan o svemu".

Na pitanje da li je Vlada zvanično bila upoznata s ugovorom i zašto je ugovor potpisan iako Vlada na njega nije dala saglasnost, iz Kabineta su odgovorili:

"Vlada je kolektivni organ i u Vladi je pored predsjednika Vlade RS i 16 ministara uz obavezno stenografisanje svih službenih sastanaka Vlade. Mi ne možemo odgovoriti na ovo pitanje jer ne znamo odgovor, taj odgovor najbolje znaju ministri u toj vladi."

Na pitanje zašto je napisao pismo bivšem premijeru Mikereviću, u kojem je navedeno da će njega i ministra energetike smatrati lično odgovornim zbog protivljenja premijera da Rafinerija nafte sklopi ugovor s "Vitolom" o isporuci sirove nafte, odgovoreno je:

"To nije tačno i očigledno je da vam je neko tendenciozno poturio netačan tekst. Ali je tačno da je predsjednik zbog opšteg interesa pokretanja Rafinerije održao sastanak 23. januara 2004. godine s predstavnicima Vlade RS, NI RS i Rafinerije na kojem je bilo dvadesetak učesnika i prije početka sastanka uručio teze koje su bile osnov viđenja stanja u Rafineriji. Kopiju poziva na sastanak i pripremnog materijala Vam dostavljamo u prilogu. Taj sastanak je u cjelosti audio snimljen i sačinjen stenogram. Ono što su neki učesnici tog sastanka tada govorili najbolji je demant njihovih današnjih izjava. Pismo o kojem govorite upućeno je predsjedniku Vlade RS 4. februara 2004. godine pod brojem 01-312-37/04, a ne u aprilu 2004. godine i ta rečenica na koju se pozivate izvorno glasi 'Za sve odluke koje u vezi s Rafinerijom donesete, Vas i ministra privrede i energetike smatraću direktno odgovornima, ne samo verbalno'. Dakle, nije tačna vaša interpretacija iz pitanja, a zašto je predsjednik napisao ovo pismo najbolji odgovor daje samo pismo, i dostavljamo vam kopiju ovog pisma kako biste ga mogli objaviti u cjelosti. Na ovo pismo gospodin Mikerević je odgovorio dopisom broj 01-302/04 od 12.2.2004. godine i bilo bi dobro da i ovaj integralan tekst objavite u cjelosti, a vjerujemo da s njime raspolažete."

U odgovoru na pitanje zašto je sugerisao Iliji Drpi, bivšem direktoru Rafinerije, da potpiše ugovor s "Vitolom", kako Drpa tvrdi u pismu Mikereviću, iz Čavićevog kabineta je navedeno:

"Gospodin Ilija Drpa je u vrijeme svog kratkog direktorovanja Rafinerijom bio izložen svim mogućim opstrukcijama unutar Rafinerije, pa i iz krugova oko samog predsjednika Vlade RS. Čak je jedno vrijeme bio izložen i brutalnim prijetnjama jer je htio zavesti red u Rafineriji, a predsjednik je bio jedan od rijetkih od kog je za to imao potpunu podršku. Protivio se da drugi odlučuju, a on snosi odgovornost. Najbolje je da njega direktno pitate šta je smatrao tada i danas o ugovoru s 'Vitolom'. On lično i ministar Bogićević su smijenjeni odlukom visokog predstavnika 30. juna 2004. godine gotovo sigurno na zahtjev onih koji nisu htjeli da Rafinerija proradi, a takvih je bilo jako mnogo i u samoj Rafineriji, možda i u Vladi RS, a u institucijama BiH pogotovo. Gospodin Drpa je iskusan čovjek s dugogodišnjim stažom u naftnoj industriji i najbolje bi bilo da njega pitate o svemu ovom. Predsjednik mu je vjerovao i smatra da tako odgovoran čovjek nije činio ništa suprotno interesima Rafinerije. Čini se da sada neki žele da njega i ministra Bogićevića okrive i optuže bez upoznavanja s onim šta su oni radili, šta im je bio cilj i ko ih je u realizaciji tog cilja sprečavao. Predsjednik je ubijeđen da je njihov cilj bio jasan: pokrenuti Rafineriju i riješiti njene probleme, a ne napraviti nove probleme."

Na pitanje da li je Kabinet predsjednika asistirao u pregovorima "Vitola" s rukovodstvom Rafinerije, zbog problema u realizaciji ugovora, i ako jeste, zašto je to činio, odgovoreno je:

"Kabinet predsjednika nikome ne asistira ni u čemu, pa ni u pregovorima Rafinerije s 'Vitolom' zbog, kako kažete, problema u realizaciji ugovora. Povremeno je na adresu Kabineta predsjednika Republike stizala kopija prepiske 'Vitola' s Vladom RS i Rafinerijom sa naznakom u adresi takvog dokumenta Kopija: ''za predsjednika RS''. Kabinet predsjednika RS je odmah takve dokumente uz popratni akt upućivao u Vladu RS, koja je za to nadležna".

Pismo namjere "Vitola" otišlo Mikereviću

Kabinet predsjednika dostavio je "Nezavisnim", uz odgovore vezane za posao s "Vitolom", više dokumenata o ovom poslu, uključujući i pismo namjera britanske kompanije od 7. novembra 2003. godine. Tim pismom, naslovljenim na tadašnjeg premijera Mikerevića, "Vitol" izražava spremnost da uđe u posao s Rafinerijom. Izrazili su tada spremnost da obezbijede mjesečne isporuke od 60.000 do 80.000 tona sirove nafte za preradu, a da Vlada sa svoje strane obezbijedi izbjegavanje dvostrukog oporezivanja i prodaju naftnih derivata na cijelom tržištu BiH.

Mikerević je prije nekoliko dana izjavio kako nije znao za potpisivanje ugovora s "Vitolom" i da je za njega saznao nekoliko sedmica nakon što je potpisan.

Čavićev kabinet dostavio je još nekoliko dokumenata vezanih za ugovor s "Vitolom", ali zbog nedostatka prostora, nismo u mogućnosti da ih danas objavimo.