Datum: 22.06.2006
Dokumenti koji su "Nezavisnim" dostavljeni iz Kabineta predsjednika RS

Razmatrali stanje u Rafineriji

BANJA LUKA - Na pitanja koja su "Nezavisne" u srijedu uputile predsjedniku RS Draganu Čaviću vezano za ugovor Rafinerije sa "Vitolom" dobili smo pismene odgovore njegovog kabineta i zahtjev da u cjelosti objavimo sve dokumente koje su nam dostavili.

Kako smo juče uz odgovore Kabineta objavili jedan dokument, ostale objavljujemo danas: a to su kopija poziva na sastanak 23. januara 2004. i kopija teza za pripremu tog sastanka.

Iz Kabineta nam je dostavljeno i Čavićevo pismo upućeno 4. februra 2004. godine tadašnjem premijeru RS Draganu Mikereviću, ali isto nećemo objaviti ponovo jer smo to učinili prije dvije godine u izdanju "Nezavisnih" broj 2078 od srijede, 21. aprila 2004. godine.

POZIV PREDSJEDNIKA RS
Predsjednik RS Dragan Čavić zakazao je sastanak u kabinetu predsjednika RS 23. januara 2004. godine u Banjoj Luci.

Kako je navedeno u pozivu tema je bila "stanje u NIRS u svjetlu pokretanja proizvodnje u Rafineriji Srpski Brod".

Na sastanak su pozvani Dragan Mikerević, predsjednik Vlade RS, Milan Bogićević, ministar privrede, energetike i razvoja,  Ostoja Sremac, savjetnik predsjednika Vlade RS i predsjednik Upravnog odbora Rafinerije Srpski Brod, Rodoljub Trkulja, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i predstavnik državnog kapitala u NIRS, Boris Gašpar, ministar trgovine i turizma, Branko Krsmanović, ministar finansija, Zoran Đerić, ministar unutrašnjih poslova, Drago Dujaković, predsjednik Nadzornog odbora Rafinerije, Ilija Drpa, generalni direktor Rafinerije, Dušan Bogdanović, pomoćnik generalnog direktora RSB  za ekonomska pitanja, Vojin Mujičić, direktor NIRS, Momčilo Komljenović, direkotr "Petrola", Milovan Bajić, direktor "Krajinapetrola", Pantelija Dakić, direktor "Elektroprivrede", Zlatko Tanasić, predsjednik Sindikata NIRS i Mirko Đerić, predsjednik Sindikata RSB. Na pozivu je navedeno da je prisustvo sastanku obavezno.

TEZE ZA PRIPREMU SASTANKA
Teze koje je pripremio Kabinet predsjednika RS dostavljene su svim učesnicima sastanka.

1. Dosadašnje stanje u RNSB: Ugovori o isporuci sirove nafte po ulaznim cijenama iznad tržišnih i pod ugovorenim uslovima plaćanja sa kamatom i od 15 odsto, (potrebno da MUP, Poreska uprava istraže sve aspekte i podnesu krivične i prekršajne prijave protiv eventualno odgovornih, koji ne bi trebali obavljati rukovodne poslove u RNSB i NIRS, bez obzira na kojoj se funkciji trenutne nalaze); Sabotaže u proizvodnom procesu, (MUP obezbijediti stano prisustvo u RNSB); Akumuliranje dugova ino-isporučiocima na nivo od cca 60 miliona dolara; Akumuliranje dugova budžetu RS na nivou cca 120 miliona KM; Troškovi proizvodnje nepodnošljivi za tržišnu utakmicu; Izlazna cijena RNSB iznad cijena na tržištu iz uvoza; Kupci često sumnjivi, slaba komercijalna aktivnost RNSB (potrebno da MUP, Poreska uprava istraže sve aspekte i podnesu prekršajne i krivične prijave protiv eventualno odgovornih za izvršene isporuke koje nisu naplaćene, koji ne bi trebali obavljati rukovodne poslove u RNSB i NIRS bez obzira na kojoj se funkciji trenutno nalaze); Pritisak ino-povjerioca u pravcu hipoteke na imovinu odnosno na privatizaciju konverzijom duga (Devinu u kapital preduzeća), (potrebno da MUP i Poreska uprava istraže status presude po tužbi Devin, eventualnu odgovornost za posljedice koje proizilaze iz presude i lica odgovorna za sklapanje ugovorenog nivoa kamate od 15 odsto); Neosposobljenost za potpunu informatičku kontrolu proizvodnje, zaliha, kupaca, fakturisanja, računovodstva, internih troškova i sl.; Neosposobljenost za proizvodnju derivata po standardima EU kako bi se napalo regionalno tržište prije svega mazutom koga ima previše; Neosposobljenost za pokretanje hidrokreging linije za benzine bez olova; Tehnološka neosposobljenost za smanjenje sumpora u derivatima na nivo ekoloških standarda; Nedostupnost kredita za reinvestiranje i tehnološko osposobljavanje RNSB; Kadrovska problematika prvenstveno visokostručnih mlađih kadrova u komercijalnom sektoru, finansijskom sektoru, marketingu, planskoanalitičkoj i službi kalkulacija troškova proizvodnje; Klanovski interesni uticaji prije svega u oblasti izbora dobavljača sirove nafte, kao i u oblasti prodaje selektivnim i svjesnim izborom kupaca nesposobnih da plate isporučenu robu.

2. Stanje koje onemogućava ekonomsku samostalnost RNSB: Nedostatak minimuma vlastitog obrtnog kapitala; Prezaduželnost koja dnevno raste zbog nepovoljnih ugovora o nabavci sirove nafte sa nenormalno visokim kamatama za neizvršeno plaćanje; Prezaduženost prema budžetu zbog akumulacije obaveza iz ranijeg perioda; Potraživanja od poznatih nelikvidnih kupaca, koja se realno ne mogu brzo naplatiti; Potraživanja od poznatih i nepoznatih kupaca koja se ne mogu nikada naplatiti; Obaveze prema bankama po ranijim kreditima i izdatim dospjelim bankovnim garancijama; Nemogućnost novih dugoročnih ili bar srednjoročnih kredita pod povoljnim uslovima bez hipoteke na imovinu zbog gubitka poslovnog povjerenja; Neizvjesnost dospjeća naplate prinudom dospjelih ino-obaveza ("Devin" 36 miliona dolara) po presudama sudova koja može ugroziti svaki novi poslovni aranžman; Nedostatak investicionog kapitala za osposobljavanje RNSB za proizvodnju derivata po ekološkim standardima EU i za proizvodnju bolje strukture derivatra (smanjenje učešća mazuta u korist lakših i traženih frakcija) kroz liniju hidrokrekinga i kroz uvođenje desulftizacije derivata; Nekonkuretna prodajna cijena derivata na domaćem, a pogotovo vanjskom tržištu; Neuređeno tržište RS, sa nelojalnom konkurencijom surogata goriva kao što je vajt špirit, velt, sirovi benzin i ko zna šta sve još; Neodgovarajuća aktivnost Tržišne inspekcije, Carine a dijelom i Poreske uprave na sankcionisanju nezakonitih radnji uvoza i prometa; Formalno na snazi Uredba SMBiH o kvalitetu derivata u uvozu, a praktično neprimjena ove odluke; Neobjektivnost tržišta BiH, posebno razbijačka uloga distrikta Brčko; Dvostruko oporezivanje za kupce iz Federacije BiH; Nepočetak primjene uredbi o transportu derivata iz uvoza željeznicom.

3. Potrebne aktivnosti za oživljavanje Rafinerije: Izbor strateškog partnera na principu ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji; Zahvalnost "Vitolu" za korektnost u pokretanju proizvodnje i nastavak saradnje sa "Vitolom" pod novim ugovornim okolnostima u skladu sa dogovorom o početku saradnje; Prelazak iz faze prerade u ime i za račun dobavljača sirovine, u vlastitu prerdu i plasman u svoje ime i za svoj račun na principu pravične raspodjele ostvarene dobiti sa strateškim partnerom; Nabavka sirovine isključivo po kriterijumu prihvatljive nabavne cijene i uslova plaćanja; Preuzimanje od strane strateškog partnera obaveze ugovaranja reprogamiranja dugova "Devinu", "Galaksiju", "Kroduksu" i drugim, na duži rok pod novim komercijalnim uslovima podnošljivim za rad Rafinerije i održavanje likvidnosti i izmirenja obaveza po novom reprogramiranom rasporedu anuiteta; Reprogramiranje unutrašnjeg duga prema budžetu sa dužim stend baj periodom, do trenutka kada RNSB postigne nivo rentabilnosti proizvodnje koja omogućava početak otplate unutrašnjih dugova uz održavanje likvidnosti; Obezbjeđenje smanjenja troškova proizvodnje na nivo koji omogućava da izlazna cijena derivata za tržište bude najpovoljnija u BiH; Mjere za osvajanje cijelog domaćeg tržišta kroz primjenu uredbe o kvalitetu derivata u uvozu, uredbi o transportu željeznicom i mjera za efiksno eliminisanje dvostrukog oporezivanja za kupce iz FBiH; Mjere za pripremu neophodnog investicionog ciklusa tehnološkog osavremenjavanja za proizvodnju derivata po standardima kvaliteta EU; Otvaranje pregovora sa bankama koje su spremne pratiti proizvodnju i investiranje uz stručnu saradnju stateškog partnera; Izrada strategije reorganizacije i reorganizacija NIRS uz stručnu pomoć strateškog partnera; Izrada strategije fazne privatizacije RNSB i traženje kupca dijela državnog kapitala uz stručnu pomoć strateškog partnera sa opredjeljenjem da u privatizaciji bude izabran kupac sa referencama u privatizaciji (npr. OMV, BP, ŠEL, LUK OIL); Opredjeljenje da i u privatizovanoj RNSB i NIRS učešće državnog kapitala bude značjno sa garantovanim učešćem u donošenju poslovne politike i poslovnih odluka (princip kojim se privatizuju regionalne slične kompanije npr. INA koja je u prvoj fazi prodala MOL-u 25 odsto + 1 akciju); Otvaranje procesa privatizacije tek nakon provedenog restrukturiranja i podizanja kapaciteta proizvodnje, a posebno nivoa prodaje iznad donjeg praga rentabilnosti; Javan rad i redovno obavještavanje javnosti o aktivnostima i mjerama preuzetim u oživljavanju proizvodnje; Redovno obavještavanje NSRS posredstvom nadležnog skupštinskog odbora, kao i priprema izvještaja i analize dosadašnjeg stanja u RNSB i NIRS i strategije razvoja i privatizcije najkasnije do kraja marta 2004. godine pred NSRS.

4. Ciljevi mjera: Ostvarenje proizvodnje i prodaje u 2004. godini koja će omogućiti povećanje DBP RS za cca 600 do 800 miliona KM; Poboljšanje naplate budžetskih prihoda od akcize, poreza na promet i takse; Poslovna godina sa nivoom proizvodnje i prodaje koja neće prouzrokovati gubitak; Prestrukturiranje koje će povećati cijenu državnog kapitala prije otvaranja procesa privatizacije; Povećanje zaposlenosti i fizičkog obima proizvodnje; Postizanje nivoa likvidnosti sa ciljem stvaranja vlastitog obrtnog kapitala kojim će se prekinuti ovisnost od povjerilaca; Povećanje konkurentske sposobnosti koje će omogućiti liderstvo prodaje na cijelom tržištu BiH i izlazak na regionalno tržište, prije svega susjednih država Slovenije, Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore.