Datum: 23.06.2006
Britanska kompanija podnijela odštetni zahtjev nakon što je Vlada odbila da im dozvoli preuzimanje kontrole nad Rafinerijom prije privatizacije

M. Kusmuk, D. Risojević

"Vitol" uglavnom pisao Draganu Čaviću

BANJA LUKA - Najveći broj pisama koje je direktor "Vitola" Robert Bob Finč slao u vezi s poslovima s Rafinerijom nafte Brod bio je adresiran direktno na predsjednika Republike Srpske Dragana Čavića, kojem je "Vitol" dostavljao i kopije svih pisama koja je upućivao Vladi ili rukovodstvu Rafinerije.

U pismima, koja su u posjedu "Nezavisnih", Finč obavještava Čavića o prijedlozima "Vitola" za naplatu dugovanja od Rafinerije na način da se stvori zajedničko preduzeće u kojem će "Vitol" imati odlučujuću ulogu.

ODBIJANJE VLADE
Ovaj plan nikada nije realizovan jer bivša vlada RS u mandatu Pere Bukejlovića nije dala saglasnost za njega, zbog čega se "Vitol" odlučio na odštetni zahtjev od 115 miliona dolara, od čega na ime izgubljene dobiti potražuje 91 milion. Za sudski spor po ugovoru iz decembra 2003. nadležan je sud u Londonu bez prava arbitraže.

Svetlana Cenić, bivši ministar finansija, tvrdi da Vlada nije dala saglasnost na ponudu "Vitola" za formiranjem zajedničkog preduzeća jer ponuda nije bila povoljna ni za RS, ni za Rafineriju.

"Jedan od prijedloga, na primjer, bio je da mi ulažemo cijelu Rafineriju, a da sva velika ulaganja tretiraju kao pozajmica koje bi to zajedničko preduzeće vraćalo. Po tome je ispadalo da oni dobijaju Rafineriju, a da sva ulaganja budu naša zajednička obaveza", kazala je Cenićeva.

Ona je kazala da je Vladi bilo veoma čudno zbog čega je sva prepiska u vezi s formiranjem zajedničkog preduzeća išla prvo predsjedniku RS, pa tek onda Vladi.

"Mi smo stalno postavljali to pitanje, jer je Vlada ta koja je nadležna za ovo pitanje, a ne predsjednik Čavić", navela je Cenićeva i dodala da je Vlada, kad je konačno došla do teksta ugovora o uslužnoj preradi nafte s "Vitolom" iz decembra 2003, vidjela da Rafinerija nema mogućnosti da ispoštuje sve njegove odredbe.

U pismu koje je 5. jula 2004. godine uputio predsjedniku RS direktor "Vitola" Finč piše da je "Vitol i dalje zainteresovan za udruženi poduhvat s Rafinerijom" i pita Čavića da li će se odazvati hitnom sastanku s predstavnicima "Vitola" kako bi se to razjasnilo.

"Poštovani gospodine Čavić, 'Vitol' želi da obavijesti sve strane da još uvijek prolazi kroz teške probleme sa svojim dogovorom o procesuiranju. I uprkos tome što ima nekih 52.000 tona nafte u Rafineriji, vrlo malo proizvoda je završeno. Kompanija je izgubila značajne količine novca i tražiće kompenzaciju", piše Finč Čaviću.

Mjesec i po prije ovog pisma "Vitol" je tražio da u svom odnosu s Rafinerijom s ugovora o uslužnoj preradi pređe na puno zajedničko preduzeće ili zajednički poduhvat, kako ga je nazvao Finč u pismu predsjedniku RS.

RAZOČARANI "VITOL"
Razgovor o tome vođen je u "Vitolu" u Londonu 25. maja 2004. godine, a prisustvovali su mu nekadašnji direktor Rafinerije Ilija Drpa, njegov pomoćnik Dušan Bogdanović, direktor "Petrola" Banja Luka Momčilo Komljenović, te Stevan Jovanović i Miljenko Bilić iz "Vitola Bosnia", kao i Bob Finč, Ričard Bek i Majk Hardi iz "Vitola" London.

U pismu i zapisniku sa tog sastanka, koji je "Vitol" dostavio Drpi, ali i Draganu Čaviću, te tadašnjem premijeru i ministru energetike Draganu Mikereviću i Milanu Bogićeviću Bob Finč piše:

"Zainteresovani smo, kao što znate iz ranijih razgovora, da pređemo sa Ugovora o uslužnoj preradi na puno zajedničko preduzeće i želimo da potpišemo s Vama pismo o razumijevanju koje bi pokrilo namjeru obje strane u ovom predmetu, korake koje treba preduzeti da se formira takvo zajedničko preduzeće i njegov obim. Željeli bismo da počnemo taj proces što je prije moguće."

U zapisniku sa sastanka, koji je dostavljen u prilogu pisma, stoji da su "Rafinerija i 'Vitol' voljni da rade zajedno da pređu s Ugovora o uslužnoj preradi na prvo zajedničko preduzeće", te da će "'Vitol' poslati posebno pismo Rafineriji koje će pokriti ovaj predmet".

Navodi se i to da se Rafinerija slaže da do kaja juna proda minimalno 25.000 tona proizvoda iz zaliha i da neće biti daljih isporuka sirove nafte dok se to ne dogodi i dok sistem Kreking ne bude potpuno operativan.

Već 7. juna "Vitol" ponovo šalje pismo direktoru Drpi, a njegovu kopiju predsjedniku RS u kojem navode da su razočarani što nije ispoštovan dogovor iz maja i zalihe "Vitolovih" proizvoda nisu prodate.

"To je protiv onoga što je dogovoreno na sastanku u Londonu. To se suprotstavlja činjenicama i dugu Ugovora o preradi i veoma je čudan način postupanja kada ste na tom istom sastanku u Londonu vi željeli da razvijete Ugovor o uslužnoj preradi u potpunije zajedničko preduzeće."

I konačno u pismu koje je "Vitol" direktno predsjedniku RS uputio 23. septembra 2005. godine, a njegove kopije dostavio bivšem premijeru RS Peri Bukejloviću, ministrima Miladinu Gligoriću i Svetlani Cenić, te direktoru Rafinerije Savi Daniloviću, iznesen je prijedlog da se nastala velika dugovanja Rafinerije riješe na taj način što će u Rafineriji, koja je u većinskom vlasništvu RS, biti formiran konzorcijum u kojem će "Vitol" imati vodeću ulogu.

"Poštovani gospodine Čaviću, prilažem kratak prijedlog za budući rad Rafinerije Brod. Cijenio bih Vaš odgovor ne kasnije od 30. septembra", napisao je Čaviću Bob Finč 23. septembra prošle godine.

PRODAJA PRIJE PRODAJE
On je Čaviću predložio da "Vitol" preuzme vodeću ulogu u konzorcijumu koji će se formirati u Rafineriji, te da preuzme i potpuno upravljanje i ekonomsku kontrolu Rafinerije za dogovoreni period, a da Vlada RS dobije dio ostvarenog profita.

"Nakon privatizacije Rafinerije konzorcijum će dobiti proporcionalan udio povećanja u vrijednosti Rafinerije od dogovorene vrijednosti prije nego preuzme kontrolu. Prihodi od toga biće podijeljeni između članica konzorcijuma prema njihovom dogovorenom vlasništvu u konzorcijumu", tražio je "Vitol".

Finč navodi da je "Vitol" voljan da nastavi podršku Rafineriji pod određenim uslovima i da je prijedlog koji je dao Čaviću pokušaj da se pronađe rješenje.

Na kraju tog pisma stoji i da su informacije sadržane u njemu povjerljive i da ni u kojem slučaju Čavić ne bi trebalo da odaje njegov sadržaj nijednoj drugoj osobi, niti da pravi kopije.

Nekoliko mjeseci prije Finčovog pisma Čaviću, tačnije 26. maja 2005. godine, "Vitol" je zajedno s "Galaksijem" Vladi RS uputio radnu verziju "Zajedničkog prijedloga za finansijsko restrukturiranje, reorganizaciju i eventualnu privatizaciju Rafinerije Brod" na koji ona nije pristala.

U tom prijedlogu stoji da bi Vlada RS trebalo da postane dioničar u zajedničkom preduzeću s "Vitolom" i "Galaksijem", koje bi potom ušlo u ekskluzivni petogodišnji ugovor o uslužnoj preradi s Rafinerijom, a taj ugovor bi nakon nekog vremena bio zamijenjen sporazumom o upravljanju.

Prema tom prijedlogu to zajedničko preduzeće u kojem bi "Vitol" i "Galaksi" imali po 35 odsto vlasništva, a Vlada 30 odsto od 1. januara 2006. godine preuzelo bi punu kontrolu nad Rafinerijom, a Rafinerija bi tom preduzeću i trećim stranama i dalje ostala potpuno odgovorna za tehničke i ekološke aspekte posla i sve kvarove koje ima.

U prijedlogu stoji da kao kompenzaciju za stavljanje Rafinerije u stanje da se može uspješno privatizovati "Vitol" i "Galaksi" traže pravo da se upišu za po 29,9 odsto akcija i to po istoj ili najboljoj cijeni u privatizaciji.

Kao preduslov za ovaj prijedlog od Vlade RS se tražila garancija da spoji buduće zajedničko preduzeće sa AD "Petrolom", te da obezbijedi poreske olakšice i na kraju da "Vitol" i "Galaksi" dobiju punu upravljačku kontrolu nad Rafinerijom Brod i zajedničkim preduzećem.

U uvodu ovog prijedloga "Vitol" se poziva na Protokol sa sastanka održanog u Ambasadi BiH 10. decembra 2004. godine, koji predstavnici "Vitola" jedini nisu nikada potpisali.

Protokol u devet tačaka u ime Vlade RS potpisao je tadašnji premijer Dragan Mikerević, ministar energetike Đorđe Lajšić i predstavnik "Galaksija" Masimo Filosa. Na tom protokolu, koji je u posjedu "Nezavisnih", nema potpisa Majkla Hardija i Roberta Finča iz "Vitola". U tački 5 protokola iz Londona stoji da će "Vitol" i "Galaksi" svoju zajedničku ponudu prezentovati Vladi RS do 1. marta 2005. godine, a u tački 6 piše da će dvije kompanije izvršiti zajedničku kontrolu stanja u Rafineriji s ciljem pripremanja svoje ponude koju će razmatrati Vlada RS, a "koja se odnosi na privatizaciju, zajedničko ulaganje ili davanje na upravljanje Rafinerije Brod i maloprodajne kompanije 'Petrol'".

Čavićev kabinet: Stizale su nam samo kopije prepiske

Prije dva dana na pitanje "Nezavisnih" upućeno Čaviću da li je asistirao u pregovorima "Vitola" s rukovodstvom Rafinerije, zbog problema u realizaciji ugovora, i ako jeste, zašto je to činio, iz njegovog kabineta je odgovoreno:

"Kabinet predsjednika nikome ne asistira ni u čemu, pa ni u pregovorima Rafinerije s 'Vitolom' zbog, kako kažete, problema u realizaciji ugovora. Povremeno je na adresu Kabineta predsjednika Republike stizala kopija prepiske 'Vitola' s Vladom RS i Rafinerijom s naznakom u adresi takvog dokumenta Kopija: 'za predsjednika RS'. Kabinet predsjednika RS je odmah takve dokumente uz popratni akt upućivao u Vladu RS, koja je za to nadležna."