Datum: 29.06.2006
Ostoja Sremac, nekadašnji predsjednik UO Rafinerije, o ugovoru s "Vitolom"

M. Kusmuk

Nikada nismo odobrili potpisivanje ugovora

BANJA LUKA - Upravni odbor Rafinerije nafte Brod nikada nije odobrio potpisivanje Ugovora o uslužnoj preradi sirove nafte sa britanskom komapnijom "Vitol", niti je učestovovao u njegovom kreiranju, kazao je "Nezavisnim" tadašnji predsjedniik Upravnog odbora Ostoja Sremac.

Taj ugovor u ime Rafinerije potpisao je 5. decembra 2003. u Londonu njen tadašnji direktor Ilija Drpa i na osnovu njega "Vitol" danas potražuje odštetu od 115 miliona dolara, od čega po osnovu izgubljene dobiti 91 milion dolara.

UGOVOR VIDIO 30. JULA 2004
"Na sjednici Upravnog odbora tek 21. januara 2004. direktor Ilija Drpa nas je usmeno obavijestio da je s "Vitolom" zaključen Ugovor o nabavkama sirove nafte i da je to rješenje za Rafineriju", rekao je Sremac.

On navodi da su svi zaposleni u Rafineriji, pa i on, znali da je napravljen neki dogovor o saradnji s "Vitolom", ali da nisu znali da je potpisan ugovor, niti su znali njegov sadržaj.

"Pošto sam u to vrijeme bio i savjetnik premijera RS Dragana Mikerevića, kada nas je Drpa obavijestio usmeno da je ugovor potpisan, tražio sam da mi dostave njegov tekst, ali tek 30. jula 2004. godine dobio sam primjerak nepotpisanog prevoda ugovora na srpskom jeziku", ističe Sremac.

Kaže i to da je Upravni odbor zaobiđen prilikom kreiranja i sklapanja ugovora, jer se smatralo da direktor ima ovlaštenja da mimo odobrenja ovog tijela vrši nabavke sirove nafte za rad Rafinerije.

Sremac je predsjednik Upravnog odbora Rafinerije bio od 8. januara 2003. do 19. aprila 2004. godine kada je podnio ostavku na to mjesto.

"Obrazlažući ostavku na sjednici Upravnog odbora rekao sam da se povlačim s mjesta predsjednika zbog toga što je stvorena nepodnošljiva atmosfera da sam ja osoba koja najviše smeta realizaciji tako dobrog ugovora s 'Vitolom'", izjavio je Sremac.

Rekao je da se na ostavku odlučio nakon prepiske na relaciji predsjednik RS Dragan Čavić - premijer Mikerević. U toj prepisci Čavić navodi da će zbog protivljenja  Mikerevića da Rafinerija nafte sklopi ugovor s "Vitolom" o isporuci sirove nafte, "njega i ministra privrede i energetike smatrati lično odgovornim za sva događanja u vezi s Rafinerijom".

Čavić je zatražio od Mikerevića da mu pismeno obrazloži navodnu štetnost i nepovoljnost poslovnog aranžmana Rafinerije s kompanijom "Vitol".  

Uslijedio je Mikerevićev odgovor u kojem navodi da stoji iza tvrdnji da je ugovor nepovoljan i to posebno članovi 2 i 19. 

"Sve ću učiniti da zaštitim kredibilitet predsjednika Vlade RS i da o uslovima postignutog dogovora s 'Vitolom' budem obaviješten na vrijeme, a ne na moje traženje po nekoliko puta tek nakon tri nedjelje", naveo je Mikerević.

KAKO I ZAŠTO SAM SKLONJEN
Sremac navodi i to da ga je Ilija Drpa, kada je došao na mjesto direktora Rafinerije, smijenio s mjesta direktora komeracijalnog sektora i postavio za pomoćnika direktora za finansije.

"Odmah sam formalno unaprijeđen, a u stvari formalno sklonjen na mjesto gdje nisam imao nikakvog dodira sa suštinskim stvarima, jer u Rafineriji odavno nije bilo finansija", dodaje Sremac.

Ističe da je potom u martu 2005. godine na insistiranje Vlade RS uklonjen i s mjesta pomoćnika direktora za finansije i raspoređen na mjesto savjetnika za marketing.

"Tadašnja vlada tražila je da joj pripremimo naše mišljenje o ugovoru s 'Vitolom'. Ministar energetike Gligorić tražio je da mu se to mišljenje hitno dostavi i ja sam mu poslao radni materijal koji je sačinila grupa ljudi u Rafineriji i u kojem je pisalo da je ugovor po Rafineriju štetan", kaže Sremac.

Tvrdi da je to bio razlog zbog kojeg je tadašnji premijer RS Pero Bukejlović tražio od direktora Rafinerije Save Danilovića da ga smijeni.

"Gligorić je tako sročen izvještaj, koji je u stvari bio radni materijal, izložio na sjednici Vlade i nekoga je strašno naljutilo to što je pisalo da je ugovor štetan. Poslije je ova formulacija prepravljena u formulaciju da ugovor nije dao očekivane pozivitne rezultate", naveo je Sremac.

Kaže da ugovor s "Vitolom" ni u jednoj svojoj odredbi nije dao pravo Rafineriji da ga raskine u slučaju da ga "Vitol" ne bude poštovao. To se kasnije i dogodilo jer "Vitol" od početka nije ispoštovao ugovorene isporuke nafte.

ZA 17 MJESECI ŠTETA 22,7 MILIONA DOLARA
Sremac dodaje da je "obračun s njim počeo kada je lično napravio obračun učinka ugovora za 17 mjeseci njegovog trajanja i dostavio ga direktoru, Pravnoj službi i Službi za plan Rafinerije".

"Vi ste objavili faksimil tog mog obračuna, a ne znam odakle vam, jer je to interni dokument Rafinerije", rekao je Sremac.

U tom Sremčevom "obračunu neostavarenog prihoda po ugovoru o uslužnoj preradi sirove nafte za 'Vitol'" iz aprila 2005, navodi se da je za 17 mjeseci trajanja ugovora "Vitol" trebalo da isporuči naftu u vrijednosti posla od 28 miliona dolara, a da je isporučio naftu za koju je vrijednost usluge bila 6,1 milion, čime Rafinerija nije ostvarila očekivani prihod od 22,7 miliona dolara.

"Zbog neisporuke sirove nafte od strane 'Vitola', a ugovorom je onemogućeno da kupuje ili prima na uslužnu preradu sirovu naftu, Rafinerija nije ostvarila planirane prihode od uslužne prerade. Pošto odredbe člana 19 tog ugovora imaju karakter ekskluzivnog zakupa, potrebno je 'Vitolu' obračunati neostvarene prihode za minimalno ugovorene količine prerade sirove nafte", navodi Sremac u tom dokumentu.

On napominje da ugovorom nije propisana mogućnost da Rafinerija raskine ugovor na štetu "Vitola", dok "Vitol" ima pravo da raskine ugovor ili da ga ustupi drugome.

"Rafinerija je bila obavezna postrojenja držati u pogonskoj spremnosti, imati zaposlene na radnim mjestima, održavati topli režim i kada postrojenja nisu u procesu prerade zbog otpreme derivata i održavanja temperature. To je izazvalo povećanu potrošnju energije, koju 'Vitol' ne priznaje", napisao je Sremac. 

Nekadašnji direktor Rafinerije Brod Ilija Drpa bez saglasnosti Vlade RS, Upravnog odbora i Skupštine akcionara potpisao je ugovor s "Vitolom".  

U njegovoj završnoj odredbi piše:

"Ugovorne strane su obavezne da ovaj ugovor ostane strogo privatan i povjerljiv. Ovaj ugovor sačinjen je u šest originalnih primjeraka, od čega su četiri potpisana na engleskom i dva na srpskom jeziku. U slučaju neslaganja, primjenjivaće se verzija na engleskom jeziku."

U članu 16 navodi se da je ugovor regulisan engleskim zakonom i da će se svaki spor vezan za njega rješavati pred engleskim sudom, koji će imati ekskluzivnu jurisdikciju, bez mogućnosti poziva na arbitražu.