Datum: 29.06.2006
Skupština Savjeta Evrope usvojila Rezoluciju o ustavnim promjenama u BiH

P. Klincov

Novi ustav do 2010. godine

STRAZBUR - Parlamentarna skupština Savjeta Evrope (SE) usvojila je juče u Strazburu Rezoluciju Monitoring komiteta tog tijela kojom se traži usvajanje novog ustava BiH do 2010. godine.

U Rezoluciji se preporučuje da bh. vlasti u procesu ustavnih promjena ukinu entitetsko glasanje u Predstavničkom domu parlamenta BiH, te mehanizam etničke reprezentacije zamijeni predstavljanjem zasnovanim na građanskom principu. Za Rezoluciju su glasala 53 poslanika Skupštine Savjeta Evrope, dok je 28 bilo protiv.

Prethodno je uz tijesnu većinu od 25 naprema 22 glasa poslanika SE odbačen zahtjev srpskih članova delegacije BiH da se rezolucija skine s dnevnog reda i vrati na doradu pošto se nisu slagali s većinom njenog teksta.

Skupština SE prihvatila je amandman na Nacrt rezolucije, koji se tiče upotrebe jezika, pa je tako izbrisana preporuka o potrebi revidiranja tri službena jezika u BiH, dok nije prihvaćen amandman nezavisnog poslanika Ive Lozančića da se u novom unutrašnjem uređenju BiH zadrže kantoni.

Srpski članovi parlamentarne delegacije BiH izrazili su nezadovoljstvo njenim usvajanjem, dok su je bošnjački poslanici pozdravili.

Goran Milojević, član bh. delegacije i potpredsjednik PDP-a, ocijenio je da se usvajanjem Rezolucije produkuje nova kriza u BiH.

"Najgore su preporuke u kojima se preferira građanski model, što je neprihvatljivo za složenu državu poput BiH. Ja, a vjerujem i ostali zvaničnici iz RS, nikada neće prihvatiti elemente iz Rezolucije, koja je u direktnoj koliziji sa Dejtonskim sporazumom", kazao je Milojević.

Tvrdi da se radi o dokumentu koji je potpuno u funkciji političkih snaga koje su srušile ustavnu reformu u BiH i koje "pod plaštom građanskog preferiraju unitarizam i želju za dominacijom".

Elmir Jahić, šef bh. delegacije i potpredsjednik SDA, s druge strane, smatra da Rezolucija predstavlja značajan akt pomoći narodima, građanima i vlastima u BiH da ona "postane moderna i stabilna evropska država".

"Rezolucija se temelji na principima na kojima se temelji Vijeće Evrope i na preporukama Venecijanske komisije. Ona nije uperena ni protiv koga, već je dobrobit za sve građane BiH", tvrdi Jahić dodajući da BiH u budućnosti ima obavezu da ispoštuje preporuke evropskih institucija.

"Ako želimo biti članovi Vijeća Evrope onda moramo poštovati njihove preporuke", kaže Jahić.

Borislav Marić, ambasador BiH u Savjetu Evrope, kazao je da se još ne može procijeniti kakve će posljedice izazvati usvojena Rezolucija o kojoj će se posebno, kako kaže, raspravljati nakon oktobarskih izbora.

Rezolucija

U tekstu Rezolucije Savjeta Evrope se, između ostalog, "posebno osuđuju nedavne izjave vlasti RS prema kojima, poput Crnogoraca, Srbi u BiH treba da imaju pravo na samoodređenje: referendum o otcjepljenju u RS nema ustavnu osnovu i sakupljanje 50.000 potpisa za takav referendum nema zakonsku osnovu".

Osuđuju, takođe, kako navode, odbijanje srpskih predstavnika da značajno učestvuju u radu Upravnog odbora Direkcije za reformu policije, te nedavnu odluku srpskih parlamentaraca da bojkotuju rad Predstavničkog doma, "što sprečava usvajanje potrebnih zakona, kao što su državni zakon o visokom obrazovanju, jedna od neispunjenih obaveza prema SE".

Ocjenjuje se da "svi građani BiH, koji imaju i državljanstvo susjednih zemalja, moraju shvatiti da ne mogu samo zahtijevati svoja prava nego takođe imaju obavezu prema državi BiH, a građanski orijentisani Bosanci treba da napuste svoje razočarenje političkim procesom i u potpunosti se uključe u njega".

Kao prvi korak, Skupština očekuje da građani i političari u BiH ponovo raspravljaju o ustavnim promjenama odmah nakon oktobarskih općih izbora i da, ukoliko odluče da to rade na bazi prijedloga oko kojih su se već dogovorili, da onda bar ukinu entitetsko glasanje u Predstavničkom domu i da preciznije definišu vitalni nacionalni interes i s njima povezan mehanizam veta. Skupština očekuje da će "politički lideri koji će se pojaviti na sljedećim izborima, konačno otići dalje od sektaških političkih podjela i da će interese građana staviti na prvo mjesto. Neće biti moguće jednostavno i dalje nastaviti stvarati slojeve birokratije na državnom nivou pored višestrukih birokratija na nižem nivou; posebno se situacija u Federaciji BiH sa deset kantona mora riješiti što prije"