Datum: 10.09.2006
Graham Slak, šef Misije Međunarodnog monetarnog fonda u BiH

R. Čengić

Graham Slak: Pred građanima BiH finansijski teška godina

Naredna godina bi mogla biti izuetno teška za BiH jer se socijalna davanja stalno povećavaju, a prihodi od poreza na dodatnu vrijednost (PDV) će sljedeće godine prestati rasti ili se čak i smanjiti jer počinje ozbiljniji povrat, upozorava šef Misije MMF-a u BiH Graham Slak.

Upozorava i da amandmani na Zakon o staroj deviznoj štednji ovaj zakon čine neprovodivim, a državu bi prisilili da poveća poreze ili smanji socijalna davanja.

"Predlagači ovih amandmana bi morali građanima objasniti plan kako će obezbijediti novac za povrat stare devizne štednje", kaže Slak. Objašnjava da BiH nije sklopila stend-baj aranžman sa MMF-om već dvije godine jer nije usvojen zakon o fiskalnom vijeću BiH i zbog toga što su u budžetima za 2006. godinu rashodi povećani iznad granica fiskalne održivosti, zbog čega je bilo nemoguće napraviti uštede za povrat stare devizne štednje ili druge potrebe. Upozorava da u FBiH transferi za plate u administraciji odnose 80 odsto budžeta.

NN: Da li je ove godine situacija nešto bolja s planiranjem sredstava za 2007. godinu?

SLAK: Pripreme za izradu budžeta jesu već uznapredovale, ali mi još nismo vidjeli brojeve. Kao što vam je poznato, sva potrošnja uvećana u ovoj godini će pogoditi budžete za 2007. godinu, a visoki prihodi od PDV-a će početi opadati tako da će ta godina biti kritična.

NN: Aktuelne vlasti, pak, tvrde da će na kraju ove godine imati višak?

SLAK: To može biti tako za 2006. godinu, ali moramo napraviti razliku između plana i ostvarenja za 2006. godinu. U ovim budžetima je planirano da se ostvari deficit, ali srećom prihodi od PDV-a su veći od očekivanih. No, ovi dodatni prohodi su privremene prirode jer povrat PDV-a još nije počeo u pravom smislu, a to će 2007. godine značajno smanjiti prihode. Drugo - veći prihodi u 2006. godini su ostvareni zbog kašnjenja u plaćanju poreza na promet iz 2005. godine,  a to se neće ponoviti i u 2007. godini. U isto vrijeme, rashodi se povećavaju jer je nekoliko kantona već rebalansiralo budžete, a entitetske vlade donose zakone o pravima demobilisanih boraca, civilnih žrtava rata i druge koji povlače povećanje rashoda. Sve ovo izaziva veliku zabrinutost kako sve to finansirati.

NN: Pomenuli ste povećanje javne potrošnje i povrat stare devizne štednje. Nedavno smo dobili ili smo na putu da dobijemo novi zakon koji predviđa da se ta štednja vrati za pet godina.

SLAK: Ovi amandmani izazivaju veliku zabrinutost jer stvaraju nesigurnost u smislu uvjeta za izdavanje obveznica. Do sada prikupljena sredstva se ne mogu početi isplaćivati jer je proces verifikacije zaustavljen u očekivanju ovih amandmana, a oni će biti značajan udar na budžete. Naime, nije jedini problem period isplate nego i povećanje ukupnog iznosa za isplatu s dvije milijarde KM na četiri milijarde KM. Skraćenje perioda otplate i povećanje ukupnog iznosa znači da će entitetske vlade morati iznaći oko 500 miliona KM godišnje, a to je oko 50 odsto postojećih budžeta. Da bi se ovo isfinansiralo moraju se značajno povećati porezi ili značajno smanjiti socijalni transferi. To je politički izbor i parlament ima pravo da napravi takav izbor, ali predlagači ovih amandmana bi morali pojasniti kako ih isfinansirati jer građani moraju odlučiti da li žele plaćati veće poreze kako bi se ova potraživanja vratila starim štedišama. Postojeći zakon obezbjeđuje gotovinske isplate velikom broju štediša u periodu od dvije godine, a preostalih 20 ili 30 odsto štediša bi narednih 13 godina primali godišnje gotovinske isplate. Ono što postojeći zakon obezbjeđuje jeste da mali iznosi stare devizne štednje budu isplaćeni u najkraćem mogućem roku, a ovi amandmani otvaraju rizik da nijedan od štediša ne dobije novac u ovako kratkom periodu. Ljudi treba da se zapitaju kakvi motivi stoje iza ovih amandmana.

NN: Rekli ste da je način obezbjeđivanaj novca za isplatu politička odluka. Da li je ovo možda nečija predizborna kampanja?

SLAK: Mislim da o ovim amandmanima treba pažljivo razmisliti. Predlagači bi trebalo da  predstave cjelovit plan kako isfinansirati ove isplate.

NN: Iz entitetskih vlada su se već izjasnili da ne mogu ispoštovati ovakav plan isplate.

SLAK: Brojevi koje sam rekao podržavaju takve stavove i ja sumnjam da su i građani i vlast spremni uspostaviti veće poreze jer je posljedica usporavanje razvoja i otvaranja novih radnih mjesta. Izjave koje su  dali premijeri i ministri finansija u oba entiteta zaista su jasne - biće teško akumulirati i isfinansirati ovakve amandmane.

NN:  Da li to znači da Vi nikako ne podržavate ove amandmane?

SLAK: Postojeći zakon je gigantski korak za BiH i uslovi isplate su bili fiskalno opravdani. Međutim, ovakvi amandmani donose neizvjesnost oko isplate i daju negativnu sliku o BiH u smislu da li će imati dovoljno novca za puteve, infrastrukturu i drugo, a povrat stare devizne štednje je doveden u rizik.

NN: Da li bi ove godine BiH mogla sklopiti stend-baj aranžman?

SLAK:  Ne vjerujem da nova vlada do kraja godine može biti spremna da počne pregovore, ali oni će odlučiti da li žele novi aranžman i šta tačno žele. Mi ne vršimo pritisak nego vlasti neke zemlje pozivaju MMF da počnu programe. Mi smo, inače, zainteresirani samo za balans budžeta i nemamo stav o tome kako on treba da izgleda i šta treba da bude tamo, a šta ne. Želimo da vidimo povećanje kapitalnih investicija kako bi se povećala proizvodnja, ali u osnovi najvažnije je da postoji balans. No, jesmo bili posebno zainteresovani za nivo plata zaposlenih na državnom nivou i u vladinom sektoru u FBiH jer transferi za plate trenutno odnose 80 posto budžeta i mi  bismo voljeli vidjeti smanjenje rasphoda po ovom osnovu.