| Izvještaj Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH za 2004. godinu
Nacionalističke stranke i dalje raspiruju strah
SARAJEVO - Predsjednik Helsinškog komiteta u BiH Srđan Dizdarević ocijenio je juče da su bh. vlasti 'birokratizovane, sebične i neodgovorne", zaključivši da nacionalističke partije na vlasti nastoje sačuvati rezultate etničkog čišćenja raspirujući strah od drugih.
Prezentujući godišnji izvještaj Helsinškog komiteta o poštivanju ljudskih prava u BiH, Dizdarević je upozorio kako je i dalje prisutno nasilje prema manjinskim predstavnicima, uništavanje nadgrobnih spomenika i parole mržnje koje imaju poguban odjek. Naveo je primjere ubistva župnika Kazimira Višatickog u Gradišci/Bosanskoj Gradišci i povratnika Hrustana Suljića u Tesliću.
Prilikom jučerašnje prezentacije izvještaja za 2004. godinu zaključeno je kako procjene ukazuju da BiH neće prije 2010. godine ući u pregovore s EU o stabilizaciji i pridruživanju, a članica EU neće postati prije 2014. godine.
"Dok su se aktuelne vlasti verbalno zalagale za evroatlanske integracije, BiH je objektivno tapkala u mjestu i čak zaostajala za zemljama u regionu", kazao je Dizdarević.
Podsjetio je da su u BiH ugrožena i dječja prava, prvenstveno siromaštvom i nasiljem u porodici i napomenuo da osnovnu školu pohađa oko 94 odsto djece, što je nezadovoljavajući procenat.
U Helsinškom komitetu BiH smatraju da je neosnovano zadovoljstvo vlasti kada je u pitanju broj zaraženih virusom HIV-a i oboljelih od side.
"Dok se govori o 80 zaraženih, procjene ukazuju da je u BiH, samo nakon dva najnovija slučaja otkrivanja oboljelih od side, moguće da je više od 1.000 ljudi zaraženo ovom bolešću", upozorio je Dizdarević.
Aktivisti Helsinškog komiteta u BiH podsjećaju da su i dalje prisutni pritisci na medije i fizički napadi na novinare, te navode primjere verbalnih napada na "Nezavisne novine", "Slobodnu Bosnu", RT RS, FTV te fizičkog napada na novinara banjolučkog Radija Big i kamermana RT RS. Istovremeno ukazuju i da jedan broj medija neprestano krši pravila, kada je u pitanju poštivanje privatnosti i prava maloljetnika i seksualnih manjina. Dizdarević upozorava da su podzakonski akti za Zakon o udruženjima i fondacijama u BiH napravljeni na način da usporavaju registraciju udruženja na državnom nivou, čime se nastoji "onemogućiti sve što je reintegrativno".
Zaključio je da tokom 2004. godine, uprkos dobrom zakonskom okviru, prava žena nisu bila poštovana i da je bila prisutna diskriminacija na osnovu pola, ali i diskriminacija na osnovu seksualne opredjeljenosti zbog koje su zabilježeni i otkazi s posla.
R. ČENGIĆ |
