![]() |
Datum:
16.02.2006
Centralni birački spisak nije potpunR. ČENGIĆ Izborna komisija BiH (IK BiH) prošle je godine kaznila 40 političkih partija u BiH kaznama u visini od 1.000 do 3.000 KM za nedostavljanje finansijskih izvještaja i dodatnih traženih informacija, kaže predsjednik ove komisije i šef Komisije za reviziju finansijskih izvještaja pri IK BiH Branko Petrić. Ukupno naplaćene kazne iznose oko 100.000 KM, kaže Petrić, napominjući da "što su partije veće, to je manje nepravilnosti". Tvrdi da nije cilj kazniti stranku, nego otkloniti uočene nepravilnosti i zavesti red u djelovanje političkih partija. NN: Izborna komisija BiH za četrdesetak dana raspisuje opšte izbore u BiH, koji bi trebali biti održani u oktobru. Ima li nekih novina u vezi s ovim izbornim procesom? PETRIĆ: Ovo su prvi izbori koje u cjelosti organizuju domaće vlasti sasvim samostalno. I prošle, lokalne izbore su organizovale domaće vlasti, ali su tada u Izbornoj komisiji BiH bila tri međunarodna člana, no ove organizujemo sasvim sami. Druga velika izmjena je pasivna registracija birača. NN: Šta znači pasivna registracija i koliko ona pojeftinjuje ili pojednastavljuje izborni proces? PETRIĆ: Do sada su se birači morali registrovati u Centralni birački spisak, ali je primijećeno da veliki broj birača nije upisan. U Centralnom biračkom spisku imamo upisanih oko 2.340.000 ljudi, a u CIPS-ovoj bazi podataka je više od 2,8 miliona izdatih ličnih karata, što znači da nešto nije u redu. Mi vjerujemo da nije u redu naš Centralni birački spisak, da je nepotpun. Zbog toga je CIPS-ova baza najmjerodavnija. Pasivna registracija znači evidenciju u birački spisak po službenoj dužnosti. To znači da je svaki građanin, koji ima ličnu kartu, vozačku dozvolu ili putnu ispravu, upisan u bazu podataka CIPS projekta, koja se gotovo u cjelosti poklapa s evidencijom građana koji imaju pravo glasa, odnosno koji su stariji od 18 godina. U ovom trenutku ne možemo govoriti o pojeftinjenu ili poskupljenju izbornog procesa, ali ovim ćemo omogućiti izuzetno visokom broju birača da glasa. NN: U kakvoj je vezi ova pasivna registracija s građanima BiH koji žive u inostranstvu? PETRIĆ: Svi građani BiH moraju imati regulisan status građanina BiH kroz neki dokument iz CIPS projekta, a to je lična karta, vozačka dozvola ili odgovarajuća putna isprava. Oni koji žive van BiH i imaju naš pasoš već time su evidentirani za izbore. Njihovo pravo glasanja ostvaruje se dodatnom aktivnom registracijom u okviru koje se moraju prijaviti da žele glasati, odnosno moraju prijaviti svoju adresu kako bi poštom dobili glasački materijal jer ne mogu glasati niti na jednom od oko 4.000 glasačkih mjesta u BiH. NN: Koliko će koštati ovogodišnji izbori i kako će biti obezbijeđen novac? PETRIĆ: U državnom budžetu je predviđeno oko tri miliona KM za provođenje izbora i mislimo da će to biti dovoljno za štampanje glasačkih listića, za slanje registracijskih i glasačkih materijala onima koji žive van BiH, te za iznajmljivanje prostora za centar za brojanje. Opštine imaju neke lokalne obaveze za biračke odbore i izborne komisije. Mi ranije nismo znali koliko koštaju izbori jer ih je u cjelini ili dijelom finansirala međunarodna zajednica, pa smo za lokalne izbore predvidjeli oko 3,1 milion KM, ali smo domaćinskim odnosom prema troškovima potrošili oko 1,9 miliona KM, pa smo ostatak vratili opštinama. NN: Hoće li biti novina u vezi s pravom kandidature ili učešća osuđenih za ratne zločine ili neku drugu vrstu krivičnih djela? PETRIĆ: Venecijanska komisija je veoma jasna kada kaže da se samo sudskom odlukom, ukoliko postoji ustavno uporište, može ograničiti biračko pravo. Mi nemamo ograničenja, osim onih definisanih odlukom visokog predstavnika, koji je sankcionisao određeni broj ljudi, vojnih i policijskih dužnosnika, ili oni protiv kojih je podignuta optužnica u Hagu ili pred sudovima u BiH, a koji se nisu dobrovoljno odazvali sudu. Bilo je slučajeva osuđivanih lica koja su bila u zatvoru i bili kandidati, što je bilo moguće jer su se dobrovoljno odazvali sudu. Za druga lica koja su bila osuđivana po bilo kojem osnovu, koji su sada oslobođeni, ne postoji zabrana ni aktivnog ni pasivnog prava jer su oni sada slobodni ljudi. NN: Ima li novina u finansiranju izbornih kampanja i ponašanju političkih partija? PETRIĆ: Političke partije su ranije mogle potrošiti po jednu KM po glasaču registrovanom za izbornu jedinicu u kojoj su se oni prijavili, a to je značilo da oni, sa svim zbrajanjima, mogu potrošiti dosta novca, neke čak i do pet miliona KM, ali naše stranke nisu toliko trošile. Upoređujući ovo sa sličnim odrednicama u drugim zemljama, vidjeli smo da je to mnogo novca, pa smo predložili da se to smanji gotovo tri puta i sada je ono što je bilo jedna KM smanjeno na 30 feninga. |
|
|
Internet tim Nezavisnih novina 2001 |