| Izvještaj ombudsmana za ljudska prava u FBiH o Zakonu o zaštiti od klevete
Sudovi guše slobodu govora
SARAJEVO - Sudovi u FBiH se ne snalaze u primjeni Zakona o zaštiti od klevete i nisu dosljedni u njegovoj primjeni, čime guše slobodu govora i uvode cenzuru, stoji u posebnom izvještaju ombudsmana za ljudska prava u FBiH, nakon monitoringa sudskih procesa po osnovu Zakona o zaštiti od klevete.
"Sudovi citiraju presude Evropskog suda, ali se u najvećem broju citiraju dijelovi presuda koji govore o ograničavanju slobode izražavanja i vrlo rijetko dijelovi koji ohrabruju i podstiču slobodu izražavanja", stoji u izvještaju ombudsmana.
Ovaj zakon je u FBiH stupio na snagu 1. novembra 2002. godine, a do sada je kantonalnim sudovima podnijeto više od 350 tužbi. Samo u 2004. godini donijeto je oko stotinu presuda, a Vrhovni sud FBiH je donio blizu 50 presuda i u svim je potvrdio presude nižih sudova.
Ombudsmani bilježe i presude u kojima se "odstupa od najviših pravnih načela" i u kojima se od tuženih traži da dokažu istinitost tvrdnje koja se smatra klevetom "jer se pretpostavlja neistinitost tvrdnje u odnosu na tužitelja dok se ne dokaže protivno". Takođe, bilježe da se presude protiv tuženih potvrđuju ocjenom "da tuženi nije uspio dokazati da je činjenica istinita".
"Premda su sudski postupci zbog klevete parnični i opravdavaju osnovni pristup po kojem svaka strana dokazuje svoje tvrdnje, u tužbama protiv medija i novinara ili urednika i izdavača ne može se teret dokazivanja u pogledu istinitosti prebacivati na tužene", pišu ombudsmani. Napominju da i Vrhovni sud FBiH, kao drugostepeni, ima neujednačene kriterije i pristup istovjetnim predmetima. U Udruženju "Bh. novinari" podržavaju izvještaj ombudsmana.
"Sudovi u FBiH nedovoljno koriste novinarski kodeks kao relevantan resurs za donošenje presude, a sudije nemaju dovoljno znanja o tome šta je interes javnosti i potreba javnosti za informacijom i više vjeruju političarima nego novinarima", kaže generalni tajnik ovog udruženja Borka Rudić.
Advokat Senka Nož ica se slaže da je primjena ovog zakona daleko od evropske prakse, ali i smatra da je zakon nedorečen.
"Sporna je razlika između iznošenje i pronošenja neistine. Pitanje je da li neko može tražiti materijalno obeštećenje za povredu časti izrečenom uvredom, da li pravno lice ima pravo na obeštećenje zbog nematerijalne štete, te ko su vještaci za povredu ugleda", kaže Senka Nožica.
U Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH ne žele komentarisati ovaj izvještaj "jer bi to bilo uplitanje u nezavisnost pravosuđa".
R. ČENGIĆ
Za novinare ponekad zabrana prije objavljivanja
Kako se tužbe po osnovu Zakona o zaštiti od klevete najčešće odnose na novinare, ombudsmani FBiH upozoravaju da je mjera privremene zabrane pisanja u FBiH tokom samo jedne godine izrečena četiri puta, dok je u evropskim zemljama izrečena svega nekoliko puta za dvadeset godina.
"Ovakva praksa u javnosti je shvaćena kao zabrana prije objavljivanja, što je u suštini cenzura i što ovaj zakon zabranjuje", pišu ombudsmani. Generalni sekretar Udruženja "Bh. novinari" Borka Rudić upozorava da takvom primjenom zakon utiče na slobodu govora.
|
