Gerald Knaus, predsjednik Izvršnog odbora Evropske inicijative za stabilnost (ESI)

"O uspješnom sistemu niko u BiH ne misli ozbiljno"

Gerald Knaus, predsjednik Izvršnog odbora Evropske inicijative za stabilnost (ESI), tvrdi da ekonomski razvoj BiH stagnira zbog pasivnosti domaćih vlasti.

"Postoji mnogo zvaničnika BiH koji igraju značajnu ulogu u ovom pitanju, ali veliki dio politike vezano za industriju bio je postavljen od strane međunarodne zajednice. Tako domaće vlasti nisu pokazale napor da se razvije kredibilna politika i različiti nivoi kontrole u entitetima", kaže Knaus.

NN: Analitičari ESI-ja u nedavno provedenoj analizi su zaključili da je najupečatljivija karakteristika vlasti u BiH pasivnost, bez obzira na sve veću socijalnu i ekonomsku krizu u zemlji.

KNAUS: Domaće vlasti povukle su se i čekale na odluke međunarodnih faktora da dizajniraju ekonomsku politiku. To nije dobro, jer čitavim procesom dominiraju strani faktori. Posebno to nije u redu u procesu privatizacije. Jedan od faktora stagnacije je industrija koja je nakon rata bila uništena, a koju je BiH naslijedila iz ranijeg perioda. Takođe, veliki dio industrije oslanjao se na vojnu industriju, ali je i vojni aspekt industrije kolabirao. Poslovodne strukture preduzeća se nalaze u velikoj krizi, jer su velike kompanije koje su pružale posao radnicima propale.

NN: Haški tribunal je nezadovoljan saradnjom vlasti RS zbog nehapšenja osumnjičenih za ratne zločine. Da li BiH može računati na ulazak u EU ako se ovaj ključni uslov ne ispuni?

KNAUS: Jasno je da se BiH ne može pridružiti Evropskoj uniji dok se ne ispuni ovaj uslov. Hrvatskoj je dozvoljeno da započne pregovore za ulazak u EU, jer je demonstrirala namjeru da uradi sve što je moguće da bi se uhapsili osumnjičeni za ratne zločine. Istina, Ante Gotovina je još na slobodi, ali su hrvatske vlasti uspjele ubijediti Haški tribunal da su uradile sve što su mogle i da nije njihova krivica što je on još na slobodi. Ovo je standard kojeg bi se i bh. vlasti trebale držati... U BiH, međutim, treba imati u vidu da je kretanje specijalnih i vojnih snaga bilo pod kontrolom i nadgledanjem međunarodnih trupa, tako da postoji i njihova velika odgovornost u hapšenju osumnjičenih za ratne zločine.

NN: Ipak, RS se spočitava da nije spremna da uhapsi Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

KNAUS: Činjenica je da se nasuprot velikih napora koji se ulažu u hvatanju ljudi povezanih sa međunarodnim terorizmom veoma mali napori ulažu na hapšenje Karadžića i Mladića. Samo Haški tribunal može dati sud o tome da li ljudi u RS rade sve da uhvate ove optužene. Ako Tribunal osjeti da vlasti ne rade dovoljno, onda je stvar jasna. Vlasti moraju raditi više ili, u suprotnom, to predstavlja ozbiljnu prepreku BiH na putu ka Evropi.

NN: Da li nacionalne partije koče razvoj BiH?

KNAUS: Problem nije u tome da li su to nacionalne stranke ili ne, već da li partije imaju kredibilnu politiku i da li imaju nacionalističke slogane. Očigledno je da partije koje nude nacionalističke slogane nisu put BiH prema Evropi ili put ka prosperitetu. Mislim da je korisno da se ponovo okrenemo primjeru Hrvatske. Tamo je jedna partija predstavljalala očitu prepreku za napredak Hrvatske, ali je na kraju došlo do promjene u osoblju i politici zemlje tako da za Hrvatsku ne postoje prepreke da pristupi Eevropskoj uniji.

NN: Da li se još zalažete za promjenu Ustava BiH kojom je predviđeno federalno uređenje BiH sa 12 jedinica, RS, distriktom Brčko i 10 sadašnjih kantona u FBiH?

KNAUS: Jedan od problema loše vlade u BiH nije u tom što su bh. vlasti manje sposobne da same upravljaju svojom zemljom, već u tome da je politički sistem BiH veoma težak za razumijevanje. Drugi problem je da, u stvari, nijedna od institucija koje su formirane posljednjih godina nije stabilna. To predstavlja veliki problem, jer znači da niko ne misli ozbiljno kako da napravi politički sistem uspješnijim.

Namjera nam je da se u diskusiji utvrdi koje su ustavne promjene realne i na kojim pitanjima se može postići konsensus u budućnosti. Predlažemo napuštanje federacije i kretanje prema federalnoj BiH koja ostavlja različite dijelove, kantone, RS i distrikt Brčko - sa sopstvenom autonomijom, ali i sa funkcionalnom centralnom vladom koja će prezentovati BiH prema Evropi.

NN: Ljudi u RS strahuju da je to put ka unitarizaciji BiH?

KNAUS: Unitarna BiH nije opcija. Do unitarne BiH ne može se doći putem konsensusne promjene Ustava koja znači promjenu Ustava uz saglasnost svih različitih nivoa vlasti i različitih političkih partija. Iz tog razloga, ako želite konstitutivne promjene, potrebno je promijeniti ono što se može dogovoriti i mislim da je jedini način da se to desi ako postoji vizija funkcionalne centralne države koja će biti korisna za RS. Ovaj sistem nije neuobičajen, na primjer, Austrija sa osam miliona ljudi ima devet jedinica i predstavlja klasičnu federalnu državu. Mislim da je ono što bi RS trebalo da traži u ovoj debati oko Ustava funkcionlana država i konsensus sa ostalima u zemlji da federalizam u relanosti profunkcioniše.