Datum: 24.11.2005
Podnesen zahtjev Ustavnom sudu BiH

Tihić traži ocjenu ustavnosti naziva Republika Srpska

M. ČUBRO

Ustavom BiH mora biti uređena kao moderna i funkcionalna država, a princip jednog predsjednika, jake vlade, premijera i parlamenta putokaz je kojim trebamo ići, kaže Sulejman Tihić, predsjednik SDA i član Predsjedništva BiH.

Sporazum o ustavnim promjenama koji je ponuđen liderima osam stranaka iz BiH u Vašingtonu nije odgovarao ovim principima i zato je, kaže, napustio pregovore.

Tvrdi da sadašnja ustavna struktura onemogućava stvaranje funkcionalne države, te bi bilo najjednostavnije pisati novi ustav.

NN: U čemu se razlikuju ponuđeni koncepti ustavnih reformi?

TIHIĆ: Jedan je koncept legalizacija postojećeg stanja uz manje korekcije kojim bi se otklonili prigovori Venecijanske komisije. Drugi koncept je stvaranje institucija BiH koje će biti funkcionalne, efikasne, jeftine i koje će biti formirane sa izvornim legitimitetom. Predstavnici RS žele da se predstavnici državnih institucija delegiraju iz entiteta. Zalagao sam se da ti ljudi budu birani neposredno iz izborne jedinice BiH ili iz parlamenta BiH. Na ovaj način institucije samostalno funkcionišu dok delegiranjem odgovaraju nekom u Banjoj Luci.

NN: Da li ste zato odbili potpisati Sporazum o ustavnim reformama?

TIHIĆ: Sporazum nisam potpisao jer bi to značilo legalizaciju loših rješenja. To znači da bismo imali predsjedništvo, a ne jednog predsjednika. Drugi su pristajali na opciju predsjedništva gdje bi se uvela rotacija svakih 16 mjeseci, a sve bi ostalo isto kao i sada što je loše rješenje. Zalagao sam se da Zastupnički dom parlamenta BiH nema entitetsko glasanje jer s njim praktično imamo dva doma naroda. Drugi su predlagali da Zastupnički dom ostane isti, te da se procedura u Domu naroda skrati na jedno glasanje. To neće pojednostaviti proceduru. Zalagao sam se i da Dom naroda rješava samo pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Opet bismo imali nefunkcionalan parlament. Tražio sam da u ustav uđu jasno nabrojane nadležnosti države, a pogotovo vojska, policija, carina, obavještajne službe i sve ono što je do sada preneseno s entiteta na državu. Nismo razgovarali o entitetima i pristao sam na takve razgovore ali sam želio da pitanja predsjedništva, vlade, parlamenta, nadležnosti države i ljudska prava riješimo na pravi način.

NN: Na početku ste kazali da pregovore ocjenjujete pozitivnim, a sad ste nabrojali niz pitanja kojima niste zadovoljni. Šta je onda pozitivno?

TIHIĆ: Pozitivno je to što smo se složili da idemo u ustavne promjene i šta treba promijeniti. Pozitivno je što SAD ostaju u cijelom procesu, a gotovo smo u potpunosti saglasni oko Vijeća ministara i ljudskih prava i sloboda. U ostalim oblastima učinjeni su određeni pomaci.

NN: Je li realno očekivati da do marta naredne godine bude postignut i proveden Sporazum o ustavnim reformama?

TIHIĆ: Ukoliko postoji politička volja ne vidim razlog da ne uspijemo dogovoriti i provesti reforme. Politička volja je iskazana, a vjerujem da je i iskrena.

NN: Zašto niste razgovarali o ukidanju kantona u FBiH?

TIHIĆ: Spreman sam da razgovaramo o ukupnoj ustavnoj strukturi, a to znači o kantonima i entitetima. Nije postojala volja predstavnika RS da se priča o sudbini entiteta dok su predstavnici hrvatskog naroda tražili da se razgovara o ukupnoj strukturi, a ne samo o kantonima. Želio sam razgovarati s svemu, ali bilo bi pretenciozno u ovako kratkom vremenu otvarati sva pitanja.

NN: Kako smanjiti troškove administracije kad ćemo, nakon ustavnih promjena, imati jače i brojnije državne institucije dok se neće smanjiti entitetske i kantonalne institucije?

TIHIĆ: Nekolicina je predlagala da nakon povećanja broja poslanika i delegata u državnom parlamentu smanjimo entitetske parlamente. Predlagao sam da državni dom naroda bude nadležan za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, a da entitetski domovi, odnosno Vijeće naroda budu ugašeni.

NN: Jeste li razgovarali o gašenju entitetskih ministarstava koja postoje ili će biti formirana na državnom nivou?

TIHIĆ: Nismo, jer predstavnici RS nisu željeli otvarati bilo koje pitanje koje se odnosi na status entiteta i njihove ovlasti. Dotakli smo se tog pitanja kod poslanika, ali to je sve. Jer, tokom razgovora o ustavnim promjenama kada bi se dotakli entiteta to bi stvaralo negativnu reakciju u RS. Najjednostavnije bi bilo pisati novi ustav, a ne nešto dograđivati i popravljati. Prilikom popravke morate se doticati ustavne strukture, a ona trenutno onemogućava stvaranje funkcionalne države. Ričard Holbruk je priznao da su formiranje dvije vojske i naziv RS dvije greške Dejtona.

NN: Odbili ste Sporazum o ustavnim rješenjima koji bi, tvrdite, legalizovao loša rješenja Dejtona, a pristali ste na izjavu o ustavnim promjenama. Šta je garant da kroz ovu izjavu neće biti legalizovana loša rješenja?