Datum: 01.12.2005
Šahbaz Džihanović, predsjednik Pokreta za promjene BiH i potpredsjednik FBiH

"Tihić čini uslugu nacionalistima iz RS"

R. ČENGIĆ

Apelacija bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića Ustavnom sudu BiH za ocjenu usklađenosti imena Republike Srpske s Konvencijom o ljudskim pravima čisto je politikantstvo i usluga nacionalistima iz RS, cijeni Šahbaz Džihanović, predsjednik Pokreta za promjene u BiH i aktuelni potpredsjednik FBiH.

NN: Zbog čega smatrate da je Tihićev potez usluga nacionalistima u RS?

DŽIHANOVIĆ: To je upitan potez, ali ne zbog toga što to ne treba preispitivati, nego zbog činjenice da se tim potezom može proizvesti otpor da se provede vašingtonski dogovor kao prvi korak u vezi s ustavnom reformom u BiH. Možete preko noći promijeniti ime bilo čemu ili gumicom na karti izbrisati granicu između entiteta, ali ništa se neće promijeniti jer imena i nazivi nisu problem koji usporava BiH. Ne vjerujem da je to bilo iskreno i da će koristiti građanima BiH. Nije stvar u tome hoćete li izbrisati nečije ime, nego hoćete li unaprijediti efikasnost države i riješiti ijedan problem. Treba tražiti rješenje da se osigura dogovor, a ne ojača separiranje. BiH treba sasvim novo uređenje, ali ne očekujem da će vlasti ispoštovati rok i do kraja marta usaglasiti ustavne izmjene za koje su prije nekoliko dana preuzeli obaveze u Vašingtonu. To su isti ljudi koji su, s kratkim prekidom, na vlasti već više od deset godina i da su htjeli oni su to davno mogli promijeniti.

NN: Kakva će biti uloga međunarodne zajednice u ustavnim promjenama?

DŽIHANOVIĆ: Dobro je da je međunarodna zajednica shvatila da je Dejtonski mirovni sporazum kočnica daljem razvoju i reintegraciji BiH, te uspostavi moderne, efikasne i jeftine države. Kočnica je i realizaciji niza reformi koje bi rezultirale kvalitetnijim životom, ali ono što se desilo u Briselu jeste da su se dogovorili da se ništa ne mogu dogovoriti. Mislim da je izjava potpisana pod pritiskom sile američke administarcije, nažalost, jer vidi se da svako od učesnika sada samo na različit način tumači što to treba uraditi. Oni znaju šta su potpisali i sada to treba i da urade, ali ne počinju i izvršavati te obaveze.

NN: Vjerujete li da može biti ispoštovan rok i da do marta sljedeće godine vidimo izmjene Ustava BiH?

DŽIHANOVIĆ: Iskreno rečeno, ove političke oligarhije koje su išle u Vašington, za sve godine koliko su na vlasti, da su htjele mogle su uraditi izmjene Ustava barem deset puta. Bojim se da s odnosom koji imaju prema svojim obavezama nisu u stanju da ovo usvoje, iako se radi o takvim obavezama koje se mogu usvojiti za dva ili tri mjeseca.

NN: Kojoj ste vi opciji bliži - Tihiću, koji kaže da treba tražiti korjenite promjene, ili Lagumdžiji, koji cijeni da treba prihvatiti i kozmetičke izmjene kada ih već podržava američka administracija?

DŽIHANOVIĆ: SDA, SDS i HDZ su do sada mogle napraviti nekoliko ustavnih reformi koje su trebale da idu u susret vremenu u koje ulazi BiH. Jednostavnije je reći - neću promjene, hoću novi ustav, ali to zavisi od Tihića i njegovih partnera. A ako je tako - zašto to nije ranije uradio? Nema opravdanja za traženje izgovora da se dogovoreno u Vašingtonu ne počne provoditi i to odmah. Bliži sam da cijenim da je dogovor iz Vašingtona jedan od najvažnijih dogovora poslije Dejtona i da je važno da su SAD stale iza BiH. Uporedo s ovim treba otvoriti pitanje za relaksirano traženje novog cjelovitog ustavnog uređenja BiH, ali to treba raditi korak po korak. Novo ustavno uređenje u BiH treba da bude u interesu svih građana, ali i osigura efikasne instrumente pune ravnopravnsoti sva tri naroda i svih manjina u BiH.

NN: Kada god počne priča o potrebi ustavnih promjena, svi prvo pominju RS kao prepreku napretku i razvoju BiH, ali i u FBiH ima problema, jer je, na primjer, administracija mnogo skuplja od administracije u RS?

DŽIHANOVIĆ: Mislim da je pristup prema kojem se krivi samo jedan entitet površan i pogrešan. FBiH ima mnogo više teških problema i deset puta su složeniji nego oni u RS, ali dejtonsko rješenje je ovdje proizvelo takvu strukturu državne administracije koja troši 67 odsto ukupnih prihoda. To ne bi podnijela ni jedna ekonomija.

NN: Jeste li Vi vidjeli ponuđeni tekst mogućih ustavnih promjena, oko čega su započeti razgovori u Briselu i Vašingtonu?

DŽIHANOVIĆ: Cijeli taj posao odvija se pod velom tajnosti i nisam vidio taj tekst. Inače, nisam za to da je u te promjene uključen mali broj ljudi, pogotovo ne ljudi koji su i do sada imali mogućnost da vode reforme. Te procese treba otvoriti da ih vodi i civilno društvo i građani.

NN: Da li je zaista potrebno organizovati ovakve konferencije van BiH i kao bazu za promjene prihvatati rješenje iza kojeg stoje stranci?

DŽIHANOVIĆ: Mislim da u ovom trenutku postoje 24 različite inicijative za izmjenu Ustava BiH, što znači da je zrelo shvatanje da Ustav treba mijenjati. Ali ja ne znam koliko možda i nekome iz međunarodne zajednice odgovara stanje ovakvo kakvo jeste. Jedina garancija budućem stabilnom razvoju jeste da ustavno uređenje bude prihvaćeno od svih građana i naroda u BiH.

NN: Svi se slažu da Ustav BiH treba mijenjati, ali dogovora o tome kako i u kom pravcu nema.

DŽIHANOVIĆ: Oni koji imaju većinu u vlasti neće novo rješenje jer ova upravna struktura zna da ako se u BiH uspostavi normalno demokratsko ustavno uređenje oni neće moći da rade ovo što rade. Svi koji vjeruju da će SDA, HDZ i SDS usvojiti bilo kakvu reformu ustavne organizacije BiH u teškoj su zabludi. Normalno ustavno uređenje mogu pokrenuti i usvojiti demokratske političke snage, koje postoje u cijeloj BiH, i zbog toga su naredni izbori od izuzetne važnosti za sve građane i za državu. Stoga se SDP, SNSD, Pokret za promjene i druge političke opcije koje okupljaju većinu građana moraju udružiti i zajedno nastupiti na izborima u oktobru 2006. godine.

NN: Pokret za promjene u BiH sljedeće godine izlazi na izbore kao politički subjekt?