Klinika za gastroenterohepatologiju Kliničkog centra u Sarajevu
R. RAKIĆ
Pothranjeno oko 70 odsto pacijenata
SARAJEVO - Prema rezultatima kliničke studije koja je rađena na Klinici za gastroenterohepatološku kliniku Kliničkog centra Sarajevo (KCUS) prošle godine, utvrđeno je da je oko 70 odsto pacijenata iz FBiH koji se hospitaliziraju u bolnici pothranjeno.
Potvrdio je ovo juče dr Nenad Vanis, klinički nutricionista (specijalista za hranu) na Gastroenterohepatološkoj klinici.
"Većina njih razvije pothranjenost u toku dužeg ležanja u bolnici. Samim tim usporava se njihov oporavak i izlječenje, dok se troškovi liječenja bolesnika povećavaju. Podaci su vjerovatno isti za ovu godinu jer je ovim ispitivanjem obuhvaćen veliki broj ispitanika", rekao je Vanis. Objašnjava da svaki bolesnik zahtijeva poseban pristup ishrane, te mu je potreban stalni nadzor ljekara.
"Zdrave osobe treba u ljetnim mjesecima da piju što više tečnosti, posebno vode. Svježe voće i povrće treba da bude svakodnevna prehrana. Manji obroci su dio pravilne prehrane. Gubitak apetita je stanje koje zahtijeva ozbiljan ljekarski pristup i detaljno ispitivanje od strane nadležnog ljekara", ističe Vanis.
Upozorava da je prisutna i velika ekspanzija preporučavanja zdrave hrane od strane needuciranih osoba.
"Veoma je važno znati ko pravi vodiče za ishranu i ko je odgovoran za izdavanje tih preporuka. Neophodan je stalni nadzor, odnosno preporuka školovanog nutricioniste, dijetetičara i slično", smatra Vanis.
Šefkija Elezović, predsjednik Izvršnog odbora Saveza udruženja penzionera/umirovljenika FBiH, kaže da veliki broj penzionera zbog izuzetno niskih primanja nije u stanju obezbijediti bolju ishranu i liječenje.
"Danas je oko 125.000 penzionera u ekstremnom siromaštvu, dok je oko 75 odsto ispod granice siromaštva. Mnogi po kontejnerima traže ostatke hrane, a ima i mnogo hroničnih bolesnika. Kada podmire sve svoje troškove, ne ostaje im ni marka za hranu, odjeću i slično", kaže Elezović.
Farida Mehić, specijalista porodične medicine u JU Dom zdravlja Sarajevo, tvrdi da među pacijentima ima više gojaznih nego pothranjenih ljudi.
"Gojaznost je mnogo veći problem od pothranjenosti. Uzrok gojaznosti može biti siromaštvo. Mi sada imamo situaciju da se konzumira jednolična ishrana, samo da čovjek ne bi bio gladan. Ishrana koja se unosi u organizam treba da bude raznovrsna, sa što više voća i povrća", savjetuje Mehićeva. |
