Iznenađujući statistički podaci Svjetske fudbalske federacije

Bosna i Hercegovina na 13. mjestu FIFA liste menadžera

"Menadžeri su najveće zlo bosanskohercegovačkog nogometa", izjavio je jedne prilike Blaž Slišković, selektor fudbalske "A" reprezentacije Bosne i Hercegovine, aludirajući na "zastupnike" naših igrača koji u cilju ličnih interesu u pojedinim momentima dovode u pitanje karijere pojedinih fudbalera iz naše zemlje.

Da je naša zemlja po lošim stvarima u samom vrhu svjetskog fudbala pokazuje i broj licenciranih zastupnika igrača, koji su "dozvolu za rad" dobili od strane Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH. Od 96 zemalja na popisu Svjetske fudbalske federacije (FIFA) BiH "zauzima" visoko 13. mjesto sa 47 menadžera (na listi je i Hamdija Hodžić, koji je nedavno preminuo). Na listi FIFA najzastupljenija je Italija (323 menadžera), a dalje slijede: Engleska (259), Španija (148), Francuska (142), Njemačka (117), Brazil (92), Argentina (66), Srbija i Crna Gora (59), Holandija (57), Belgija (52), Grčka (50), Švicarska (49), BiH (47), Škotska (39)… Zanimljivo je da su iza naše zemlje ostale i mnogo jače evropske i svjetske fudbalske sile, kao što su Bugarska (36), Portugal (34), Hrvatska (30), Turska (30), Norveška (20), Švedska (16), Češka (14), Rusija (2)...

Poznavaocima fudbalskih prilika u našoj zemlji svakako će biti zanimljivo pročitati listu "zastupnika", od kojih, ruku na srce, većina njih ovaj posao obavlja iz nekih svojih ličnih interesa. Koliko "posao" jednog "pravog menadžera" može biti štetan po karijeru jednog fudbalera, ali i fudbalsku naciju jedne zemlje, najbolje svjedoči prošlogodišnja saga o Kenana Hasagiću. Bivši golman Željezničara "pao je u ruke" Vahidu Avdiću, koji ga je vodao po mnogim evropskim zemljama (Avdić je čak tvrdio da je Hasagić bio na probi u slavnom engleskom prvoligašu Liverpulu!?). Međutim, u to vrijeme bh. reprezentativna jedinica, skrasio se u turskom Gaziantesporu. Do transfera u Tursku, Hasagić je mnogo propustio, pa mnogi su skloni tvrdnjama da je pogodak u antologijskoj utakmici protiv Danske (11. oktobra 2003. godine), plod Hasagićeve pauze... Podsjetimo, bh. timu je u utakmici protiv Danske bila potrebna pobjeda za direktan plasman na Evropsko prvenstvo koje je prošle godine odigrano u Portugalu.

I to nije jedini (ne)uspješan posao koji su odradili bh. zastupnici. Prošle godine Milan Bročeta obećao je trojcu FK Sarajevo (Alen Škoro, Alen Bašić i Albin Pelak) angažmane u Belgiji. Fudbaleri bordo tima otputovali su u Belgiju, ali su se istom brzinom i vratili u Sarajevo.

Informacija da smo u samom vrhu svjetske liste licenciranih menadžera iznandila je mnoge poznavaoce fudbalskih prilika u našoj zemlji.

"Obično, prvi smo u svim negativnim pojavama i aktivnostima u nogometu, pa tako i po broju menadžera. Sportskim menadžerstvom u našoj zemlji u većini slučajeva bave se ljudi koji nisu kvalificirani za taj posao. Nažalost, postoje indicije da i iz naše branše ima određen broj novinara koji koriste medije u kojima rade za menadžerske aktivnosti", kaže Drago Moldovan, urednik "Sportskih novosti" za BiH.

Moldovan je dodao da je u bivšoj Jugoslaviji bila sasvim drugačija situacija.

"Da se niko ne uvrijedi, prije rata u BiH bila su i ugledna novinarska imena, ali i kvalitetniji igrači od današnjih. Isključivo smo afirmisali kvalitet Asima Ferhatovića, Ivice Osima, Josipa Bukala, Vahidina Musemića, Safeta Sušića, Josipa Katalinskog, Miše Smajlovića, Mehmeda Baždarevića..., i nikada ni jednom novinaru nije palo na pamet da našu profesiju zloupotrijebi u mešetarske svrhe. No, kako je danas u BiH sve "naopako" i kako je poremećen red vrijednosti te kako se u svim sferama života određenim poslovnim aktivnostima bave ljudi koji nisu kvalificirani za to, nije čudno da je takva situacija u sportu, konkretno u nogometu. Menadžeri koji i rade sa licencom u BiH, čast nekolicini profesionalaca, su dobrim dijelom privatni poduzetnici, mešetari i ratni profiteri", zaključio je Moldovan.

Nermin Čengić, jedan od bh. menadžera sa licencom FIFA, također smatra da je poremećen red vrijednosti i naša zemlja ima previše zastpnika igrača.

"S obzirom na kvalitet naše lige, apsolutno se slažem da je ovo prevelik broj. Lično, meni ne smeta taj broj jer je u svakom poslu zdrava konkurencija veoma bitna i ne želim omalovažavati svoje radne kolege, jer imaju puno pravo da rade svoj posao. Naravno, neki su 'hendikepirani', dok su drugi u povlaštenom položaju. Recimo, ja sam deset godina živio van BiH, dobro govorim dva jezika i imam mnogo prijatelja. To se odrazilo i na moj posao, jer sam za tri godine napravio 18 transfera, od kojih se u 70 odsto radilo o našim reprezentativcima", istakao je Čengić i izdvojio dva najvrednija transfera u svojoj karijeri:

"Svakako da su to transferi Mirze Varešanovića kojeg sam odveo u bečku Austriju, te transfer Marka Topića iz Kotbusa u Volfsburg."

Slično razmišlja i Nusret Jašari, Čengićev kolega po profesiji, koji je nedavno realizovao trasfer Gradimira Crnogorca, bh. reprezentativca iz Slobode u splitski Hajduk.

"Po mom mišljenju, uzimajući u obzir kvalitet Premijer lige BiH, optimalan broj je pet menadžera. Ukoliko se ne miješaju u moj posao, ne smetaju mi takozvani menažderi, koje bih u većini slučajeva nazvao mešetarima. Svi moraju da poštuju funkcije svojih kolega. Dešavalo mi se da pojedini 'menadžeri' pokušavaju prodati igrača s kojim imam potpisan ugovor. U Evropi to je strogo kažnjivo, čak je moguće da zastupnik izgubi licencu, ali kod nas se to samo prešuti", kaže Jašari, koji je istakao da je njegov najveći transfer odvođenje Džemala Berberovića iz Sarajeva u Leverkuzen.

S. Šišić, S. Basara

(Ne)logičnost

Iako na službenoj stranici Svjetske fudbalske federacije slovom i brojem piše da BiH ima 47 licenciranih zastupnika igrača, na službenoj stranici Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH (www.nsbih.ba) piše da licence ima 51 menadžer. U odnosnu na listu FIFA, na stranici našeg saveza uvršteni su još Miro Markić, Dušan Đurić, Enes Handžić, Skender Mustagrudić i Mladen Čizmić. Međutim, na listi N/FS BiH u odnosu na listu FIFA nema Nedžada Ibrahimpašića!?

Sandžakli odustao od naših igrača

Kurioziteta, kada je bh. fudbalska scena u pitanju, ima na pretak. Jedan do njih je da se desilo da menadžer jednostvano odluči ne raditi sa igračima iz BiH. Prije nekoliko godina se Safet Sandžakli, jedan od najuspješnijih menadžera u Turskoj, koji radi i u još nekoliko zemalja, jednostavno odrekao posla na našim prostorima.

"To je bila jedina razumna odluka. Imamo more igrača, ne baš velikog kvaliteta, ali sa prevelikim zahtjevima. Osim toga, odnosi su potpuno neregulisani tako da nam nije bilo druge. Mi smo pokušali raditi na profesionalnim osnovama, ali nije išlo. Posao oko menadžerskog rada kod nas se ipak zasniva na nekim čudnim osnovama", kaže Enver Lugušić, koji je bio skaut za bh. menadžerske kuće "Sandžakli menadžerlik".

Ušanović: FIFA zna šta radi

Munib Ušanović, generalni sekretar N/FS BiH, smatra da broj menadžera nije prevelik. Prvi operativac "bh. kuće fudbala" objasnio je i nelogičnosti između FIFA i liste N/FS BiH.

"To je propust FIFA što nisu uvrstili na svoj spisak sve naše menadžere. Moguće je da je došlo do zabune, odnosno da pojedini zastupnici igrača nisu na vrijeme donijeli polise osiguranja, koje su obavezne umjesto despozita. Do septembra 2001. godine menadžerstvom se mogao baviti ko god je želio. Međutim, tada je FIFA uvela 'nova pravila' i sigurno je da znaju šta rade, odnosno da bi intervenisali ukoliko bi odlučili da u našoj zemlji ima previše ljudi koji se bave ovim poslom. Mi ćemo 17. marta ove godine organizovati novo polaganje, a istog dana biće polaganje i u svim ostalim zemljama članicama FIFA", kaže Ušanović.

Pančev: Fudbalu potrebni pravi menadžeri

Najpoznatiji makedonski fudbaler svih vremena Darko Pančev, iako danas nije u fudbalu, o menadžerima, kao potrebama modernog fudbala je istakao sljedeće:

"U današnje vrijeme igrači su radna snaga, fudbal je industrija na tržištu cijele zemaljske kugle. U takvim odnosima gdje novac diktira sve pojavljuju se i menadžeri koji sklapaju poslove i za to naravno uzimaju svoj dio. Ima raznih profila menadžera. Neki su sposobni da urade najteže poslove, a neki su, s druge strane nemoćni za to. Moje je mišljenje da su menadžeri potrebni, ali oni pravi, koji zaista mogu da pomognu igračima. I dok sam ja igrao, bilo je mešetara."

Vrhovac: Igrači, oprez!

Aleksandar Vrhovac je jedan od najiskusnijih fudbalera u banjolučkom Borcu. Igrao je u čak šest zemalja: BiH, SR Jugoslaviji (danas SCG), Slovačkoj, Mađarskoj, Rusiji i Austriji i iz svake lige nosi iskustva.

Na podatak da je BiH 13. zemlja u svijetu po broju menadžera s kojima je Vrhovac imao i uspjeha i neuspjeha, plavokosi defanzivac Borca je rekao:

"Može biti koliko hoćeš menadžera na papiru, ali je pravi samo onaj koji uspije da nađe posao. Danas svako može da položi za menadžera, međutim, bitan je kvalitet i poznanstvo u svijetu jer bez toga nema ni posla."

O svojim iskustvima s ljudima koji za igrače traže posao Vrhovac je istakao:

"Mislim da danas nijedan menadžer na neviđeno ne može da nađe angažman igraču koji prije toga svojim igrama i kvalitetom nije zaslužio da ode u inostranstvo. U karijeri sam se susretao s pravim menadžerima, koji odlično rade posao, a bilo je i onih koji su samo obećavali, a ništa nisu uspjeli da realizuju. Zato svim igračima poručujem da dobro paze s kim i kako ulaze u posao. Danas je najveće fudbalsko tržište u Rusiji, gdje sam nekad igrao, i tamo je prava najezda menadžera zato što ima novca, pa je logično da i oni traže svoj interes i posao."

Bekim Pašalić, bh. menadžer koji radi u Španiji

U ovaj posao uložio sam 250.000 KM

Bekim - Dino Pašalić, bh. menadžer koji s mnogo uspjeha radi van Bosne i Herecgovine, tačnije u Španiji, prepoznatljivo je ime u cijeloj Evropi. Pašalić je trenutno u Antaliji, gdje, kako nam je rekao, završava transfer Nikolasa Anjelke u Fenerbahče.

"Gotovo sve je dogovreno i Anjelka bi sutra (ponedjeljak, op.a) trebao potpisati za Fener. Vrijednost transfera je oko 10 miliona eura", pohvalio se Pašalić na početku razgovora za "Nezavisne".

Na pitanje da li je upoznat s činjenicom koliko BiH ima licenciranih FIFA menadžera, Pašalić je odgovorio:

"Iznenadio sam se kada sam prije nekoliko dana vidio da imamo 47 licenciranih menadžera. Stvarno nisam mogao vjerovati da se radi o tolikom broju. Jedna Rusija ima samo dva zastupnika igrača..., a gdje je ruska liga i ruski fudbal u odnosu na naš. Kod nas je poremećen sistem vrijednosti i zbog toga se u našem fudbalu i dešavaju čudne stvari. Iskreno, ne poznajem niti jednog menadžera iz naše zemlje. Mnogo njih sam sreo samo na utakmicama naše reprezentacije, koji se željeli da ostvarimo saradnju, što sam, naravno, odbio", tvrdi Pašalić.

Pašalić se prisjetio svojih početaka, koji će iznenaditi i mnoge "bh. menadžere".

"Kada sam ulazio u ovaj posao, uložio sam svojih 250.000, u to vrijeme, njemačkih maraka. Tada je svaki zastupnik igrača, koji je želio licencu FIFA morao položiti određeni depozit, a sada i toga više nema. Da se ja pitam, svaki ko želi da se bavi ovim poslom morao bi na račun položiti najmanje 200.000 eura. Ovako, mnogi smatraju da se mogu obogatiti preko noći i gledaju svoj ineteres. Upravo zbog toga najviše trpe fudbaleri", kaže Pašalić.

Podsjetimo, Pašalić je u sezoni 1998/99. realizovao transfer Elvira Baljića u Real Madrid za rekordnih 35 miliona američkih dolara. To je ujedno, u to vrijeme bio i najveći transfer u istoriji "kraljevskog kluba".

"Po vrijednosti to je bio moj najbolji posao. Međutim, i pored toga imao sam mnogo transfera koji su se kretali između šest i deset miliona dolara. Recimo, Haimo Reviva doveo sam u Fenerbahče za 10 miliona", ističe Pašalić, koji pored Baljića, zastupa još dvojicu bh. reprezentativaca - Elvira Bolića i Vedina Musića.