Datuma: 04.01.2006
Piše: Aleksandar Sekulić

Jedan kroz jedan

Ako je suditi na osnovu primjera banjolučkog preduzeća "Elektroservis", a izgleda da jeste, građani više neće moći da vjeruju ni zemljišnim knjigama, jer vlasnik parcele po "aktuelnim pravilima" postaje onaj ko se prvi snađe u gruntovnici.

Po tom scenariju je, pokazaće najvjerovatnije dalja istraga i dodatna dokumentacija, nekadašnja radna organizacija, a danas Akcionarsko društvo "Elektroservis", koje je odnedavno u većinskom vlasništvu biznismena Jove Vidovića, od zakupca vojnog zemljišta u centru Banje Luke postalo 1/1 vlasnik dvije parcele od oko 12,5 dunuma zemlje, vrijedne najmanje pet miliona maraka.

Samo na osnovu sumnjivih dokumenata "Elektroservis" je mogao uknjižiti sporne vojne parcele, pojasnili su i nadležni u Komisiji za državnu imovinu BiH ističući da ni gruntovnica ni katastar apsolutno nemaju pravo da vrše bilo kakve prepise nekretnina u vlasništvu nekadašnjeg Saveznog sekretarijata narodne odbrane SFRJ. To zemljište je, tvrde danas, u vlasništvu BiH, a svi sumnjivi ugovori biće poništeni.

Sve to, međutim, postavlja pitanje koliko građani danas mogu biti sigurni da su vlasnici bilo čega. Ako neko sebi da za pravo da prema vlastitim željama i mimo zakona mijenja odnose i vlasništvo u zemljišnim knjigama, šta je još spreman da uradi. Smjenjivala su se na ovim prostorima carstva, rušili i uspostavljali sistemi, ali je svima poznato da su izvodi iz zemljišnih knjiga, ili grunta, kako se to u narodu kaže, stotinama godina bili sigurniji i pouzdaniji od vlada, administracija, zakona... Danas je po svemu sudeći i ta sigurnost narušena, a kako je krenulo moglo bi se desiti da vlasnici jedne parcele 1/1 budu po tri, četiri građanina. 

Sve to jasno govori da je zakašnjela reforma u oblasti zemljišnih knjiga dala brojnim ratnim, ali i poratnim mešetarima priliku da prigrabe ono o čemu se u normalnim zemljama, kao ni u ovoj zemlji u normalnim vremenima, nije moglo ni razmišljati, a kamoli prisvajati.

Još je to jedan od pokazatelja da su kod nas red i zakon i dalje pojmovi koji se primjenjuju samo na one koji uglavnom nemaju čime da plate ni osnovne životne potrepštine, dok se za one koji imaju izrazito široke spektre interesa i želja uvijek nađe "zaobilazno rješenje".

U pomenutom slučaju banjolučkog "Elektroservisa", međutim, pred tužiocima ostaje da utvrde da li je zaobilazni put skrenuo i na puteve krivotvorenja i falsifikata.