Piše: Josip Blažević

Hag i teška vremena

Pred zemljama regije - Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom, te Hrvatskom - stoji dramatično razdoblje koje će biti obilježeno izuzetnim političkim turbulencijama. Uzrok tih nemira na društvenopolitičkoj sceni svih spomenutih država može se svesti na zajednički nazivnik: nesuradnja s Haškim sudom.

U srpnju ove godine bit će točno deset godina od srebreničkog masakra: pri tome, glavni naredbodavci toga užasnoga zločina još su na slobodi. S druge strane, za tri godine završava se rad Haškoga suda. Srebrenička tragična obljetnica i skori prestanak djelovanja ICTY-ja razlozi su koji Carlu del Ponte čine prilično nervoznom. To nespokojstvo natjeralo ju je da izvrši dodatni pritisak na međunarodnu zajednicu, kako bi ova prisilila države regije na veću suradnju s Haškim sudom.

Bez obzira što Carla del Ponte nije sasvim jasno precizirala tko nosi "prljavi veš", njezina nedavna izjava o tome kako će u javnost izaći sa svim negativnim elementima vezanim za višegodišnje opstruiranje uhićenja Karadžića i Mladića, ako ova dvojica uskoro ne budu iza rešetaka, upućena je i domaćim vlastima, ali i međunarodnoj zajednici koja također snosi ogroman dio odgovornosti.

Međunarodna je zajednica već jučer reagirala: Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta pozvao je Europsku uniju da usvoji jasniju strategiju za Balkan i omogući plan za integraciju "korak po korak", a zemlje regije da ispunjavanjem određenih uvjeta olakšaju taj proces. Kao glavni uvjet posebno je naglašena suradnja s Haškim tribunalom. Istodobno, u Briselu je održana i sjednica Vijeća za provedbu mira u BiH čiji je fokus nezadovoljavajući nivo suradnje BiH s Haškim tribunalom. Na njoj su, po svemu sudeći, dobro "natrljani nosevi" Adnanu Terziću, Draganu Čaviću, Draganu Matijaševiću i Paddyju Ashdownu.

Što se Hrvatske tiče, Carla del Ponte je nezadovoljna zbog neuhićenja Ante Gotovine, odnosno krajnje neozbiljnog ponašanja Hrvatske. Prekjučer je javnost zapadnoga nam susjeda bila zapljusnuta informacijom da je izvjesni Jure Kapetanović, koji živi i radi u Briselu, u ime hrvatske vlade tajno pregovarao (u BiH!) s Gotovinom o njegovoj mogućoj predaji. Predstavnici hrvatske izvršne vlasti demantirali su ovu priču, ali visoki diplomatski izvori u Hagu, Briselu i Zagrebu potvrdili su zagrebačkim medijima njezinu istinitost. Ako se mogao organizirati tajni susret s Gotovinom, onda se moglo organizirati i njegovo uhićenje, ogorčeno su primijetile zapadne diplomate.

Kada su u pitanju naši istočni susjedi, pored činjenice da je optužila Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori da krije haške bjegunce, glavna tužiteljica Haškog suda prozvala je i premijera Koštunicu za nesuradnju s Hagom, odnosno njegovu nespremnost da optuženike privede pravdi.

Sve su to razlozi koji idu u prilog tvrdnji da pred zemljama regije stoje "teška" vremena. Bez dvojbe, ona traže promptno i produktivno ponašanje. Pitanje je, međutim, kako će na te izazove odgovoriti naše vlasti. Ne treba sumnjati da Hrvatska neće iznaći rješenje, jer je ulog za nju prevelik: integracija u Europsku uniju dovedena je u pitanje, i hrvatske vlasti će dati sve od sebe da ne dođe do odgode prijema u EU. SCG također ima svoje razloge i uloge zbog kojih će se ponašati produktivno - uostalom, Srbija posljednjih dana pokazuje ozbiljnu namjeru da Hagu izruči dio optuženih za ratni zločin.