Nezavisne novine

Pie: Slavo Kuki

Prijevara kao dio stila

Na recenziju sam dobio za tisak pripremljeni rukopis jedne nove knjige. Temeljito itanje tek mi predstoji. No, i okomiti prelet preko njega sugerira kako mu zanimljivosti ne nedostaje. Nakana mi, dakako, nije itateljstvo s dobivenim rukopisom detaljnije upoznavati.

Ipak, javnosti se na uvid priprema svojevrsna rendgenska snimka vremena iza nas. Ali i, to bi moglo biti i znaajnije, niz teza koje svoje utemeljenje imaju i u ivotu kojeg ivimo. Doktor Gligori, primjerice - a on je autor - opisujui vrijeme iza nas, govori o kriminalu kao dravnom konceptu, ali i svemu onome to smo proivjeli kao o velikoj prijevari ljudi i naroda, manipulaciji i jednima i drugima.

A zar se, pitam se, i u vremenu kojeg ivimo, promijenilo bilo to u vezi s tim? to se mene tie - ne. Amerika je administracija, primjerice, i prije koji dan BiH svrstala u grupu zemalja u kojoj se nalaze i Irak i Libija. U grupu, dakle, ekstremno rizinih drava, sugerirajui istodobno svojim graanima da u nju do daljega ni ne putuju. Visoki predstavnik meunarodne zajednice, potom, upozorava da bez reforme policije prema evropskim standardima nema ni evropske budunosti BiH, a ni ukidanja viznog reima za njezine dravljane. Sve to, meutim, ne prijei prvog ovjeka dravne vlade - ili to je ve - da graane zemlje kojom kormilari i dalje beskrupulozno lae. Odlazak je u Bruxeles, primjerice, ponovo iskoristio da se pohvali prolaznim ocjenama za reforme koje je toboe realizirao. I da naciji - mislim na graane a ne etnicitete - obznani kako bi pregovori o pridruivanju Evropskoj uniji mogli biti otvoreni za koji mjesec. No, pri tome zaobie spomenuti i "sitnice" bez kojih ih ne moe biti. Meu inim, suradnju s Hagom i hapenje i izruenje Karadia i Mladia. Ali i obvezu koju u vezi s tim ima drava, a ne samo jedan njezin dio. A neozbiljno je ak i pretpostaviti kako bi se, u sljedeih nekoliko mjeseci, tako to moglo dogoditi.

O prijevari, pak, kao stilu vladanja najupeatljivije govori maskarada u reiji politikih prostitutki PDP-a. Krizu vlasti ova je stranka, podsjetimo, izazvala jer toboe nije eljela prei preko krenja Ustava na tetu srpskog naroda i Republike Srpske. Osobno sam, meutim, a s tim sam u javnosti istupao i do sada, puno skloniji tezi kako je stvarni razlog njezinoj ujdurmi odluka amerike administracije kojom se dunosnicima dviju vladajuih partija u manjem bh. entitetu zabranjuje ulazak u SAD. Koje, opet, najvie pogaaju lidera PDP-a. Jer, pobogu, on je ef bh. diplomacije.

Bilo kako bilo, ostavke su podnijete. I ne samo to. Nikakvu mogunost promjene nije dao naslutiti nijedan od Ivanievih ljudi. Prije petnaestak dana, mnogi e se prisjetiti, bivi je premijer bio i vie nego nedvosmislen. Ostavke lanova PDP-a, rekao je, su gotova stvar i PDP u vezi s tim ne kani mijenjati svoje stavove. to se dravne vlade tie, dodao je, sada samo treba raditi na provoenju procedure u skladu sa zakonom kako bi se o njoj izjasnio predstavniki dom dravnoga parlamenta. A kada je vlada kojom sam kormilari posrijedi, potrebno je to prije konstituirati drugu i onemoguiti produbljivanje politike krize Republike Srpske.

Dosljednost, meutim, nije pokazana ni u jednom, ni u drugom. Istina je, naime, da je Ivani pokuao sve kako bi privolio Terzia, ali i uinio pritisak na SDS, da se kriza u Vijeu ministara razrijei na nain da mu se izglasuje nepovjerenje i konstituira novo. Time bi Mlao sauvao vlastiti obraz, ali i zadrao mjesto u dravnoj vladi - sada vjerojatno u nekom drugom resoru. No, ideja mu, usprkos prijetnji da u protivnom nee podrati ni entitetsku vladu SDS-a, nije prola. Razlog je, po mnogima, u injenici da Terzi, zbog sukoba s predsjednikom svoje stranke, nije siguran kako bi bio i novi mandatar. I stoga se i sam posluio ucjenom. Ne dou li, rekao je, ministri PDP-a i SDS-a na sjednicu Vijea ministara on e ih, a za to je dobio dozvolu i Ureda visokoga predstavnika, razrijeiti dunosti. I upalilo je. Momci iz Ivanieve interesne grupe na sijelo dravne vlade su ipak stigli. Uz demagoko lamentiranje kako su nove kandidate za upranjena mjesta u Vijeu ministara spremni predloiti jedino uz garancije da e konano prestati antidaytonsko djelovanje, donoenje odluka mimo institucija vlasti i neravnopravnost politiara iz Republike Srpske. Apostrofiram ovo "demagoko lamentiranje", jer je kod prvog ovjeka Vijea ministara osigurano ve tada da i on napravi kompromisnu javnu gestu. A to znai, i sam se malo pospe pepelom. Da, recimo - to je i uinio - kae kako je zadovoljan radom sadanjeg saziva Vijea, te kako misli da bi najbolje bilo kada bi ono s radom nastavilo u istom sazivu. A to, opet, znai, i da zamoli ministre PDP-a da ostanu i nastave s radom u dravnoj vladi.

Na entitetskoj razini, meutim, stvari su se odvijale neto drugaije. SDS-u je, naime, odgovaralo izazivanje krize vlade. Jer, ostavkom Mikerevia avievi bi konano doli u situaciju da stvar preuzmu u svoje ruke. Mikerevi je, narodski kazano, preveslan. to se, uostalom, dalo vidjeti i iz prve mu javne reakcije. Ponaanjem SDS-a je, veli, razoaran, a tako se, vjeruje, osjea i najvei dio lanova njegove partije.

Budui su shvatili kako su izdignuti, prema partneru iz vlasti Ivanievi su postali oprezniji. Nita od, rekli su, bezuvjetne potpore novoj vladi. One u kojoj - ako im je vjerovati - ne kane sudjelovati. Ali, da bi na njihovu podrku novi mandatar mogao raunati SDS e, ako dobro shvatih, morati prihvatiti izdiktirana mu pravila igre u Vijeu ministara. U protivnom, nee moi raunati na njihovu lojalnost.

U meuvremenu, dakako, treba uiniti to je mogue. Uostalom, od neega se mora ivjeti. Mikerevieva vlada na dnevni red je, stoga, mada u tehnikom mandatu, stavila program privatizacije "Banjaluke pivare" i imenovanje Nadzornog odbora bosanskobrodske Rafinerije. A time izazvala i bijes prve srpske pae. Jer, izgleda, te su tvrtke bile i glavni razlog da, kako bi proces privatizacije nad njima osobno kontrolirao, avi krizu vlade i izazove. A Ivanieva ga grupa sada u tome hoe onemoguiti. I kajmak pokupiti i u njima. Usprkos injenici da su one i zadnje to je iole vrijedno.

Ako se mene pita, na ovim bi tvrtkama sljedeih dana i tjedana mogao izbiti i rat. Unutarnacionalni, dakako. No, neto mi nikako ne ide pod kapu. Kakve, naime, taj rat veze ima s famoznim nacionalnim interesom o kojem barabe neumorno zbore? I postoji li uope ansi da jednog dana ne budemo osueni na prijevaru kao dio stila vladanja? Da se, jednom za svagda, oslobodimo i takvog stila i njegovih promotora. Ivanievih, avievih, Terzievih, ovievih Stila balkanskih politikih satrapa. I satrapa samih.

Stav
07. 10. 2006.

• Piše: Zorica Kusmuk
Direktor neće iz fotelje

• Piše: Kristijan Švarc-Šiling
Izbori kada nacionalizam postade građanski
06. 10. 2006.

• Piše: Mirjana Kusmuk
Nisu svi isti

• Piše: Kristijan Švarc-Šiling
Vrijeme je da krenemo naprijed
• Piše: Goran Petrović
Intervjui
05. 10. 2006.

• Piše: Mirza Čubro
Glasali ste

• Piše: Pero Simić
Sposobnost ispred lojalnosti
04. 10. 2006.

• Piše: Dragan Risojević
Debakl malih stranaka

• Piše: Denis Kuljiš
Izbori u Bosni
03. 10. 2006.

• Piše: Predrag Klincov
Promjene

• Piše: Zoran Ostojić
Istorijska šansa postala istorijska odgovornost SNSD-a
• Piše: Žarko Korać
Demokratija i vlast
02. 10. 2006.

• Piše: Sandra Gojković
Izbori

• Piše: Sead Fetahagić
Mučenje građana

Arhiva
| Događaji | Kolumne | Ekonomija | Hronika | Sport | Region | Svijet | Kultura
| Banja Luka | Sarajevo | Zvjezdana prašina | Muzika | Nedjeljne | Auto | Info Tech | Linkovi | Impresum | Naslovna | Webmaster | Nes radio

Internet tim Nezavisnih novina 2001