| Piše: Almedin Šišić
Borba za prvog u Bošnjaka
Posljednja sjednica Glavnog odbora SDA, na čijem je čelu aktuelni predsjednik Sulejman Tihić naslijedio nespornog stranačkog autoriteta rahmetli Aliju Izetbegovića, otvorila je ponovo Pandorinu kutiju unutarstranačkih strujanja i borbe za prevlast u stranci. Onih radikalnih dijelova, koji zatežu udesno koliko je to god moguće i, kako to vole u stranci reći, onih drugih, narodno-evropski orijentiranih, u koje Tihić sam sebe ubraja.
U stranci poput SDA, u kojoj je, ruku na srce, danas teško odgonetnuti koga političko i ideološko opredjeljenje manta krajnje udesno, bilo je samo pitanje vremena i dana kada će u javnost procuriti priča o otvorenoj borbi za unutarstranačku prevlast. Od Izetbegovićeve smrti povremeno i dozirano u javnost procure informacije o tome "da Adnan Terzić sebe vidi kao budućeg predsjednika SDA", ili "da će Bakir Izetbegović 'pojesti' Tihića ako mu ikada u interesu bude biti predsjednik SDA". Međutim, istine o takvim dešavanjima uvijek bi u medijima bile demantirane poluistinama. Na taj način čuvan je mir u kući, a mediji su hranjeni informacijama koje su, u zavisnosti od temeljne odrednice uređivačke politike, plasirali u javnost na svoj način.
Hilmo Neimarlija, član Glavnog odbora SDA, u prošlu je subotu prvi put javno pokazao u Tihićevom pravcu i kazao kako njegove predsjedničke ovlasti moraju biti smanjenje.
"SDA ne smije biti stranka jednoumlja", poručio je Neimarlija Tihiću. Pa čak ako se u prvi mah učini da je Neimarlija bezopasan stranački "igrač", koji u igru upada s klupe za rezerve, uvjereni smo da se ovoga puta radi o glasniku moćnih karika stranke, nezadovoljnih Tihićevim radom i načinom na koji mu je "slava" udarila u glavu.
Pojedini autoriteti u stranci, ubjeđeni smo u to, više ni ne žele skrivati svoje nezadovoljstvo. Nikakva tajna nije da su mnogi, primjera radi, nezadovoljni ogromnim uticajem koji na donošenje političkih i svih drugih odluka prvog u Bošnjaka ima njegov šef Kabineta Sehada Kolenović, bivši Tihićev lični sekretar u stranci, koju je sa sobom povukao u Predsjedništvo. Stoga Tihić sebi i može dopustiti provorazredni diplomatski skandal (jedan u nizu u kojima je sudjelovao), da Kolenovićevu na sahrani tragično nastradalog makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog postavi uz sebe, na pijedestal rezerviran isključivo za šefove država i vlada.
Tihićeve pozicije za kormilom SDA nikada nisu bile slabije nego danas. Ali to je i logično bilo očekivati, s obzirom da će stranka za tri mjeseca na kongresu birati novog predsjednika. Danas je sasvim jasno da je Tihić nakon Izetbegovićevog povlačenja bio "filter" izbor, ipak umjereni politički tampon u odnosima međunarodne zajednice i stranke koja je željela da pokaže "zacrtani reformski smjer i prevaziđeni godinama građeni nacionalizam". Međutim, izbor koji je zbog svog neznanja, pretjeranog osjećaja moći, političke nespretnosti i "slabosti" na svog šefa Kabineta potrošio sve kredite. |