Piše: Josip Blažević

Ko ima šta novo reći?

Potkraj prošloga tjedna ponovno se prijetilo "nekome" zbog staroga problema: neuhićenja Radovana Karadžića i Ratka Mladića, odnosno njihovog neprivođenja Haškom sudu. Dvije prijetnje pojavile su se gotovo istodobno, a njihova zanimljivost leži u činjenici da je jedna upućena vlastima RS, a druga vrhušci NATO-a.

Prva je stigla od Paddyja Ashdowna, a druga od Carle del Ponte. Tko od njih ima nešto novoga za reći?

U petak je visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown upozorio vlasti RS da će opet morati poduzeti određene sankcije ako uskoro ne dođe do vidljivoga napretka u njihovoj suradnji s Haškim tribunalom. Ashdown je zabrinut zbog mogućega ponovnog odbijanja NATO-a da primi Bosnu i Hercegovinu u Partnerstvo za mir.

Koje su mogućnosti ostale visokom predstavniku ako u travnju NATO ne primi BiH u Partnerstvo za mir?

Ashdown ima tri opcije. Prva je da ostane dosljedan svojoj najavi, te oštro kazni RS. Ipak, malo je vjerojatno da će on takvo što i učiniti. Do sada nije, pa nema razloga ni ovaj put.

Druga mogućnost je da blago sankcionira vlasti manjega entiteta, što ne bi predstavljalo ništa novo - to je potez na koji se već navikao. Osim što su predstavljale kratkoročno prodavanje magle svojim pretpostavljenima, takve "nježnosti" nikada nisu imale efekta, pa neće ni sada. Uostalom, postale su providnijima nego što su bile.

Na kraju, Ashdown može da ne učini ništa, te se diplomatski izvuče iz svega.

Sve u svemu, zaključak je da je Ashdownova svijeća dogorjela: on nema ništa novoga reći i što prije ode iz naše države bit će bolje i za njega i za nas.

S druge, pak, strane, Carla del Ponte kao da se okanila prozivanja vlasti RS. Njezini nedavni medijski istupi zapravo su žaoke upućene vrhu NATO-a. Zadnji, subotnji, u francuskom dnevnom listu "Liberation", je vrlo ozbiljna prijetnja da će objelodaniti dokumenta o neuspjehu NATO-a u uhićivanju Karadžića, ako on ne bude uhvaćen u ovoj godini.

"Čekam kraj godine i ako Karadžić i Mladić ne budu još uhićeni, objelodanit ću dokumenta i informacije kojima raspolažem o tih deset godina neuspješne hajke, nadajući se da će netko moći proanalizirati i razumjeti taj fijasko", rekla je Del Ponteova u razgovoru za spomenuti francuski list. Pri tome, ona je podsjetila da je NATO prisutan u BiH, premda su Stabilizacijske snage prešle pod europsko zapovjedništvo u prosincu 2004. godine. Specijalni odred NATO-a, koji čini 200 ljudi, još (ne)traga za ratnim zločincima u BiH.

Podsjetimo, početkom februara, za vrijeme posjeta Sarajevu, Carla del Ponte je također zaprijetila iznošenjem "prljavoga veša" NATO-a.

Glavna tužiteljica ne bi insistirala na prozivanju NATO-a da nema što novoga za reći. Dok je sve ove godine mudro šutjela, ona zna nešto krupno i njezine izjave treba pažljivo osluškivati.

Naravno, njezine optužbe na račun NATO-a ne treba ni pod koju cijenu sagledavati kroz kontekst eventualnoga amnestiranja vlasti RS u slučaju neuhićenja Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Uloga banjolučkih političara ne može se, niti smije, amortizirati, ali se isto tako po pitanju Karadžićevog i Mladićevog neprivođenja, ne može ublažiti nekonstruktivan odnos NATO-a svih ovih godina.