Piše: Stefan Feller
savjetnik za policijsku politiku pri EU

Reforma policije u interesu građana

Brisel s velikom pažnjom prati proces restrukturiranja policije u BiH i to ne samo kao kockicu koju treba prekrižiti prije nego što BiH može krenuti dalje u narednu fazu pridruživanja, nego zbog toga što kriminal na ulicama Banje Luke, Sarajeva ili Mostara ima direktan uticaj na kriminal na ulicama naših prijestonica.

Trgovinski balans BiH mogao bi generalno biti negativan, ali što se tiče kriminala, priča je obrnuta. Ovaj region u cjelini služi kao ruta za trgovinu drogom, oružjem i ljudima.

BiH i EU dijele zajedničke vrijednosti i ciljeve. Jasno je da je opća sigurnost zajednički interes i to u stabilnom okruženju koje garantira miran život građanima i služi kao osnova za investiranje koje može održavati ekonomski rast. To je razlog što je strukturalna reforma policije jedan od preduslova Evropske unije za otvaranje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. EU zahtijeva da se u BiH provedu strukturalne reforme kojima će se racionalizirati policija i koje će se provesti unutar funkcionalnih područja koja podstiču efikasnost policijskog rada. Ovo nije, kako navode neki beskrupulozni političari, udar na nadležnosti RS. Činjenica je da će onaj policajac koga danas vidite u patroli na ulici biti isti policajac u toj istoj patroli i nakon provedenih reformi i radit će u istoj lokalnoj policijskoj stanici.

Rascjepkani policijski sistem u BiH je velika prepreka za stvaranje i održavanje sigurnog okruženja. Upravo taj postojeći sistem sprečava policiju da se uspješno bori protiv kriminala. A i sam sistem se pokazao kao laka meta za politički uticaj.

Ovo sve znači da policajci i građani nemaju koristi od sadašnjeg sistema, dok kriminalci imaju.

Za vrijeme dok sam bio policijski komesar na Kosovu, mi smo provodili opsežne istrage organiziranog kriminala i kriminala koji se dovodi u vezu sa trgovinom narkoticima i ljudima. Nije tajna da neke od glavnih ruta za ovu trgovinu prolaze kroz Balkan i dalje kroz BiH. Mi smo na Kosovu imali dosta uspjeha, ali smo često u kritičnim fazama istrage gubili dragocjeno vrijeme, jer smo morali sarađivati s velikim brojem policijskih organa.

Bili smo primorani da posmatramo kako se kriminalci i droga kreću slobodnije nego policajci koji su radili na njihovom gonjenju i hapšenju. Nije bio nedostatak profesionalizma to što je sprečavalo efikasan policijski rad - to je bio sam sistem.

I ne samo da sistem ne funkcionira - on isto tako puno košta. A građani su ti koji moraju snositi teret tog troška. Kako opravdati policijski sistem koji skoro 65 posto svojih sredstava troši na administraciju? Takvu potrošnju nikada ne bismo mogli odbraniti u mojoj državi. Zar poreski obveznici u BiH ne zaslužuju više za svoj novac? Izračunato je da bi se ovom policijskom reformom moglo uštedjeti nekih 140 miliona KM godišnje!

I konačno, najosnovnija osobina policijskog rada u Evropi je da se politika ne smije uplitati u operativni policijski rad. Mi u Policijskoj jedinici u Briselu sa zabrinutošću zapažamo da se u BiH još vrši politički pritisak na policiju. To mora prestati.

Oni koji se protive restrukturiranju policije nisu ponudili niti jedan argument sa profesionalnog stanovišta za tezu kako sadašnji sistem treba zadržati. Zašto nisu? Zato što sve činjenice govore protivno tome.

Restrukturiranje policije znači bolji rad policije, sigurniju BiH i efikasniju borbu protiv kriminala. Za jedinstvenu policijsku strukturu ne postoji alternativa. Ako želimo manje droge na ulici, moramo omogućiti policiji da obavlja svoj posao. Ako želimo manje krađa automobila, manje provalnih krađa, manje nasilja, onda moramo uvesti moderan policijski sistem koji će omogućiti policiji da brzo i efikasno odgovori na počinjeno krivično djelo. To je ono što od BiH može načiniti sigurnije mjesto.

I to je u interesu BiH, kao i Evrope.