Nezavisne novine

Pie: Gordana Sua

Tranziciono vercanje

Uprkos skepticima, meu koje ubrajam i sebe, predsednik srpske vlade Vojislav Kotunica dobio je zvaninu potvrdu da je njegova umotvorina o dobrovoljnoj predaji Hagu, osumnjienih za ratne zloine, uspean projekat! Primenjuju ga, gotovo u celosti, ak i tui, ne samo njegovi, generali.

Ramu i ratni drugovi ve uivaju smetaj Meunarodnog suda! Ispraeni kao da su "roeni" Beograani, uz visoke poasti njihove sredine, uz srdane rei podrke visokog predstavnika Sorena Petersena i obeanje o svoj pomoi i garancijama kosovske vlade za grejs period, to jest "poek" na slobodi do sudskog procesa...

Istim stopama ide i ministar policije Republike Srpske Darko Matijaevi, koji se jedva dokopao svog optuenika poto su mnogi iz njegove oblasti, volebno postali "vlasnitvo" Srbije, odnosno Vlade i ministra pravde Stojkovia, ali i poreska obaveza svih graana.

Mada je potpuno nejasno otkud i kako su doli u evidenciju zemlje koja nikada nije bila u ratu, ovim sofisticiranim modelom dobrovoljne predaje visokih i dovisokih oficira iz Republike Srpske, Kotunica, zapravo, najdirektnije potvruje ono to Tribunal nastoji da dokae - umeanost i komandnu odgovornost Beograda za rat u Bosni!

Imajui u vidu dosadanja priznanja pred Meunarodnim sudom za ratne zloine, slinih aktera rata iz susedstva: Erdemovia, Plavieve, Babia... mora biti da se glavnom zatoeniku eveningena, Slobodanu Miloeviu, die kosa na glavi od Kotuniinih "dobrovoljaca".

Ali, neka ne brine, zato e u pripomo doi "junaci" sa Kosova!

Jedan od njih general-pukovnik Lazarevi ve je tamo. A da njegovoj familiji "ne bude daleko" pobrinuli su se gradonaelnik Nia Smiljko Kosti i "kapitalni" ministar Velimir Ili. Navodno, u ime njihove stranke, Nove Srbije, od lanarine su prikupili, kupili i poklonili Lazarevievom sinu automobil!

Ova stranaka empatija prema osumnjienom generalu za ratne zloine ne bi zasluila ni re pomena da je upriliena u prostorijama Nove Srbije, koja svoje potapanje na politikoj sceni pokuava da ublai ovakvim akcijama. Poto se sve odigralo pred jednom od gradskih kua, znai ili da su ministar i gradonaelnik zloupotrebili svoje dravne funkcije ili da od dravnih vlasti imaju preutnu podrku! O poverenju Nilija, meu kojima sigurno ima znatan broj onih koji ne podravaju ovakav akt, neu ni da govorim.

Ako se radi o preutnoj podrci Vlade i ako se na primeru brige o optuenima za najtee zloine dokazuje ureenost drave, onda se s razlogom namee pitanje ta je sa brigom drave i vlasti za graane koji su bili protiv zloina i protiv rata?

Zato aktuelna vlast svoju dravotvornu i materijalnu podrku ne prui i prisilno mobilisanim na ratita, a mnogi od njih, kao trajni invalidi, danas, deset godina posle sklapanja mira, ne mogu da ostvare ni svoja elementarna ljudska prava?

Nije li apsurdno, da ne kaem licemerno, da oni koji su u ratno vreme zbog antiratnih stavova proglaavani izdajnicima i danas doivljavaju izgon od ratnih hukaa i mafijaa, a osumnjieni za zloine uivaju javne promocije.

ta je sa masovnim grobnicama po Beogradu, punoj hladnjai leeva, ena i dece! Gde se stalo, zato se istragama o tome, ako ih uopte ima, ne pokloni deli javne i dravne panje kao hakim dobrovoljcima!

Jo e ispasti, kako ree Dragoljub Miunovi, da tim "herojima" treba da budemo zahvalni i za Studiju o izvodljivosti i pribliavanje Evropi!

Da je vlast isto toliko brina prema obinim graanima da li bi bilo moguno da se i posle pet meseci ne zna ko je ubio dva vojnika na odsluenju vojnog roka u kasarni na Topideru! Kako je mogue da vojni istrani sudija Tufegdi, koji se, u istrazi ove tragedije, proslavio kontradiktornim i neprimerenim izjavama, napreduje u civilnog sudiju.

Poslanike nagodbe u Skuptini Srbije ne mogu biti pokrie za ovu nepravdu!

Nije iskljueno da isti sluaj zavri kod njega i suprotno nalazima nezavisne komisije, on ponovo, presudi po svome. Ostaje osnovana sumnja da je ba zato i postavljen na to mesto!

Najzad, otkuda tolika briga vlasti za "antihaki", a potcenjivanje "hakog" lobija. Otkud tolika samouverenost manjinske vlade, izuzev ako i neki njeni delovi u tome sami ne uestvuju, da e biti prosveda prvopomenutih ako doe do hapenja?

Pa i da bude, pa ta! Pa i da bude mahanja orujem zna se kako ureena drava treba da reaguje ako je zaista ureena! Kako vreme promie i to e uskoro biti na proveri!

Laka je, naravno, sklonost kritici duplih arina meunarodne zajednice od kritike duplih arina domae vlasti. Laka je kritika nekog drugog nego nekog svog! Ali i nai e jednom, kod nas, morati da dou na dnevni red i odgovaraju! I morae i drava i vlast i deo naroda da se suoi sa injenicom da i meu nama ima zloinaca!

E tek kad se to desi Srbija e postati ureena drava koja zaista vodi rauna o svim svojim graanima i principima pravde i prava.

Ovo tranziciono vercanje tim principima ne moe veno da traje jer se istovremeno vercuje i ivotima svih graana!

Stav
07. 10. 2006.

• Piše: Zorica Kusmuk
Direktor neće iz fotelje

• Piše: Kristijan Švarc-Šiling
Izbori kada nacionalizam postade građanski
06. 10. 2006.

• Piše: Mirjana Kusmuk
Nisu svi isti

• Piše: Kristijan Švarc-Šiling
Vrijeme je da krenemo naprijed
• Piše: Goran Petrović
Intervjui
05. 10. 2006.

• Piše: Mirza Čubro
Glasali ste

• Piše: Pero Simić
Sposobnost ispred lojalnosti
04. 10. 2006.

• Piše: Dragan Risojević
Debakl malih stranaka

• Piše: Denis Kuljiš
Izbori u Bosni
03. 10. 2006.

• Piše: Predrag Klincov
Promjene

• Piše: Zoran Ostojić
Istorijska šansa postala istorijska odgovornost SNSD-a
• Piše: Žarko Korać
Demokratija i vlast
02. 10. 2006.

• Piše: Sandra Gojković
Izbori

• Piše: Sead Fetahagić
Mučenje građana

Arhiva
| Događaji | Kolumne | Ekonomija | Hronika | Sport | Region | Svijet | Kultura
| Banja Luka | Sarajevo | Zvjezdana prašina | Muzika | Nedjeljne | Auto | Info Tech | Linkovi | Impresum | Naslovna | Webmaster | Nes radio

Internet tim Nezavisnih novina 2001