Nezavisne novine

Pie: arko Kora

Geografija Zla

Ratovi i zloini koji se u njima ine, imaju za posledicu nastanak jedne nove geografije, koja se u velikoj meri razlikuje od onoga sto ue kolski udbenici. Pre tih ratova, mala i uglavnom beznaajna mesta, zbog prirode onoga to se sticajem istorijskih prilika u njima dogodilo, postaju poznati po zlu i neovenosti.

U dananjem svetu brih, monih i globalnih medija, to je posebno izraeno. Ko je pre vijetnamskog rata uo za malo mesto Mi Laj, u kome je dolo do masakra koji je uzdrmao SAD? Ko je do pre samo nekoliko godina mogao sa sigurnou na mapi da locira dravu Burundi , u kojoj je izvren jedan od najveih genocida u dvadesetom veku? Pa ipak zloini koji su u njima poinjeni, postavili su ih na mapu sveta mimo njihove elje. O njima se povremeno vie govorilo nego o najveim i najmonijim dravama od kojih zavisi sudbina oveanstva. To je bila njihova nesrena sudbina, da su zloini koji su se u njima desili, postali vie od rune strane ljudske istorije - oni su postali simboli okrutnosti i zla, nemoi sveta da sprei zloine. To, naravno, nije uvek u vezi sa brojem rtava.

Mali baskijski gradi Gernika, uniten masovnim bombardovanjem tokom panskog graanskog rata, postao je simbol okrutnosti vazdunog rata. Iako je kasnije tokom Drugog svetskog rata bilo bombardovanja sa daleko veim brojem rtava, ipak je Gernika ostala najpoznatiji simbol te vrste okrutnosti. Kada takvi dogaaji dobiju simboliki znaaj, onda oni govore umesto svih drugih slinih dogaaja. Oni ih na neki nain predstavljaju. Ali veoma je vano i kako ljudi vide njihove konsekvence.

Primer Kineskog grada Nankinga, u kome je japanska armija tridesetih godina prolog veka izvrila brojna zverstva i ubila veliki broj ljudi, je vrlo pouan. Nanking je, takoe, simbol zla, ali u velikoj meri i simbol naeg jednako znaajnog, nespremnosti da se u potpunosti prihvati odgovornost za zlo.

Mi uvek oekujemo da e nesavrena ljudska priroda bar prihvatiti svoju odgovornost za uinjeno, to zahteva elementarna logika ivota. Nepodnoljiva je ideja da e zloin, koji je u meuvremenu postao simboliki, proi bez reakcije onih u ije ime je to uinjeno. Moralna indiferentnost bi onda bila znak odobravanja i bezoseajnosti prema rtvama, naputanja i poslednjeg znaka ljudskosti. I u tome se nalazi glavni uzrok nesporazuma Srbije i meunarodne zajednice, zbog neuspenog pokuaja da se u Skuptini Srbije donese deklaracija o Srebrenici.

Obeleavanje desetogodinjice srebrenike tragedije, nije samo komemoracija jednog uasnog dogaaja. Ovaj planski izveden zloin, postao je simbol rata na prostoru bive Jugoslavije. Ali svakim danom je sve izvesnije da on moe da postane i simbol neprihvatanja odgovornosti za ono to se dogodilo. U Srbiji premalo ljudi vidi da je Srebrenica ve mnogo godina upisana u geografiju zla. Ona na toj mapi postoji kao oznaka najteeg zloina na tlu Evrope posle Drugog svetskog rata. Teko da iko to danas ozbiljno osporava. Od Meunarodnog crvenog krsta do Komisije Vlade Republike Srpske, potvrena je sutina dogaaja u tom malom gradu u istonoj Bosni. Gradi za koji ranije veina ljudi nije ni ula, postao je poznat kao malo koji grad u Evropi.

Ono to je preostalo Skuptini Srbije je da uputi izvinjenje i prihvati odgovornost za zloin koji je u nae ime tamo poinjen. Moe naa politika elita da se pravi da se "istina o Srebrenici" tek utvruje, ali ona je na njihovu alost utvrena. Svaka rasprava takve vrste, imae malo veze sa utvrivanjem injenica, ali mnogo veze sa sauestvovanjem u zlu. Tamo gde nema spremnosti da se zloin oznai pravim imenom, alje se poruka o razumevanju motiva za taj zloin. I otuda tolika uznemirenost mnogih; rasprava u Skuptini Srbije pokazala je da u njoj sedi previe ljudi koji i ne poznaju drugu geografiju od geografije zla. A neki meu njima su i njeni crtai.

Ove "patriote" su poinile nepojamne zloine "oslobaajui" svoje sunarodnike irom bive Jugoslavije. Lane etnike vojvode, "Tigrovi", "Munje", "korpioni", i ko zna jo kakve grupe, rat su shvatile kao priliku za pljaku i nasilje. Mi sa zakanjenjem otkrivamo geografiju zla koju su ispisali. Poslednje mesto na toj karti je Antin, malo mesto u Slavoniji, gde su ubijeni starice i starci. Ali, to nipoto nije kraj, kroz godine koje dolaze, tek emo otkrivati rad ovih kartografa smrti. I krvave tragove njihovih pohoda, kojih se izgleda ne stidi dananji saziv Skuptine Srbije.

Stav
07. 10. 2006.

• Piše: Zorica Kusmuk
Direktor neće iz fotelje

• Piše: Kristijan Švarc-Šiling
Izbori kada nacionalizam postade građanski
06. 10. 2006.

• Piše: Mirjana Kusmuk
Nisu svi isti

• Piše: Kristijan Švarc-Šiling
Vrijeme je da krenemo naprijed
• Piše: Goran Petrović
Intervjui
05. 10. 2006.

• Piše: Mirza Čubro
Glasali ste

• Piše: Pero Simić
Sposobnost ispred lojalnosti
04. 10. 2006.

• Piše: Dragan Risojević
Debakl malih stranaka

• Piše: Denis Kuljiš
Izbori u Bosni
03. 10. 2006.

• Piše: Predrag Klincov
Promjene

• Piše: Zoran Ostojić
Istorijska šansa postala istorijska odgovornost SNSD-a
• Piše: Žarko Korać
Demokratija i vlast
02. 10. 2006.

• Piše: Sandra Gojković
Izbori

• Piše: Sead Fetahagić
Mučenje građana

Arhiva
| Događaji | U fokusu | Kolumne | Društvo | Ekonomija | Crna hronika | Sport | Region | Svijet | Kultura
| Banja Luka | Sarajevo | Mozaik | Estrada | Nedjeljne | Auto | InfoNet | Linkovi | Impresum | Naslovna | Webmaster | Nes radio
Internet tim Nezavisnih novina 2001