Nezavisne novine

Datuma: 11.07.2006
Piše: Aleksandar Sekulić

Genije

Velikom geniju Nikoli Tesli, iako već decenijama nije među živima, pošlo je za rukom nešto što mnogima u svijetu, ali i na ovim prostorima posljednjih godina nije - uspio je da u zajedničkoj ideji i želji ujedini Srbiju i Hrvatsku, koje su ovih dana na najsvečaniji način obilježavale 150 godina od rođenja ovog svjetskog velikana.

Pored nemjerljivih naučnih rezultata, Tesla je u istoriji ostao zabilježen kao pacifista i humanista koji je sanjao da čitav svijet postane jedna zemlja, pa su u skladu s tim i riječi koje su se u ponedjeljak u Teslinom rodnom Smiljanu mogle čuti iz usta čelnika ove dvije zemlje bile obojene pomirljivim tonovima.

Hrvatski premijer Ivo Sanader, ističući da je Tesla jedan od najvećih ljudi svijeta, iskazao je svoj ponos "što Srbija i Hrvatska dijele ovo slavlje". U istom tonu govorio je i predsjednik Srbije Boris Tadić ističući da su "Hrvatska i Srbija imale velike ljude koji su obilježili zajedničku istoriju".

Godišnjica rođenja Nikole Tesle, pored njegovog rodnog Smiljana, obilježena je i na Nijagarinim vodopadima, mjestu gdje je prvi put u istoriji prema njegovom patentu konstruisana hidroelektrana, u beograskom Sava centru, u banjolučkom Banskom dvoru, kao i na drugim brojnim mjestima širom svijeta.

Međutim, bez obzira na euforiju koja vlada ovih dana, ne smije se zaboraviti činjenica da je Tesla 1943. godine u Njujorku umro siromašan i gotovo zaboravljen. Za života navikao na neprijateljstva i zanemarivanje, opčinjen svojim naučnim radom i eksperimentima nije mnogo mario za ličnim statusom i položajem. Upravo zbog toga i činjenice da nije imao novca za realizaciju svojih brojnih ideja današnji svijet u 21. vijeku, sasvim sigurno, uskraćen je za brojna dostignuća ovog genijalnog uma.

Sve što je izumio pružio je čovječanstvu, koje je njegovim patentima obilježilo 20. vijek. Da je bio shvaćen i da mu je omogućeno da svoje "vizije" pretvori u stvarnost pitanje je kako bi izgledao dalji tok istorije, ali i sadašnjost.

Stoga sam čin obilježavanja godišnjice rođenja ovog univerzalnog velikana u sebi treba da ponese poruku koja će onima koji odlučuju kako na ovim prostorima, tako i u svijetu biti neka vrsta opomene da otvore oči i barem pokušaju prepoznati genijalne ideje i genijalne ljude, koji se ipak ne rađaju dovoljno često da bi tek tako ostali neshvaćeni.
Stav
07. 10. 2006.

• Piše: Zorica Kusmuk
Direktor neće iz fotelje

• Piše: Kristijan Švarc-Šiling
Izbori kada nacionalizam postade građanski
06. 10. 2006.

• Piše: Mirjana Kusmuk
Nisu svi isti

• Piše: Kristijan Švarc-Šiling
Vrijeme je da krenemo naprijed
• Piše: Goran Petrović
Intervjui
05. 10. 2006.

• Piše: Mirza Čubro
Glasali ste

• Piše: Pero Simić
Sposobnost ispred lojalnosti
04. 10. 2006.

• Piše: Dragan Risojević
Debakl malih stranaka

• Piše: Denis Kuljiš
Izbori u Bosni
03. 10. 2006.

• Piše: Predrag Klincov
Promjene

• Piše: Zoran Ostojić
Istorijska šansa postala istorijska odgovornost SNSD-a
• Piše: Žarko Korać
Demokratija i vlast
02. 10. 2006.

• Piše: Sandra Gojković
Izbori

• Piše: Sead Fetahagić
Mučenje građana

Arhiva
| Događaji | U fokusu | Kolumne | Društvo | Ekonomija | Crna hronika | Sport | Region | Svijet | Kultura
| Banja Luka | Sarajevo | Mozaik | Estrada | Nedjeljne | Auto | InfoNet | Linkovi | Impresum | Naslovna | Webmaster | Nes radio
Internet tim Nezavisnih novina 2001