| Pie: Sead Fetahagi
Pekare i banke
Svi mediji, kako elektronski, tako i printani, esto objavljuju informacije, reportae, a zapravo vapaje da se pomogne nekoj porodici, nekim hudim i bijednim ljudima, koje je nesrea dovela do ruba ivota.
Urednici i novinari su ganuti sudbinom nekih ljudi, kojima je pomo prijeko potrebna, jer su gladni, jer su bolesni. Pa ipak, teka srca biu bezosjeajan i kazati: znaju li ti novinari u kojem sistemu mi ivimo? Ovo nije socijalizam! Ne zna se tano ta je, ali ovo nae drutveno ureenje nije zasnovano na socijalnoj pravdi. Koga briga za gladne i bolesne!
Briga je isto tako nemone, one koje samo neto malo bolje stoje, takvi pokuavaju pomoi i pomau. Rukovodioce koji upravljalju ovim naim drutvenim sistemom, koji neki zovu divlji kapitalizam, nije nimalo briga za siromane. Deceniju nisu u stanju da stvore uslove za makar jedno novo radno mjesto, nego samo smiljaju kakav e novi hara udariti na svoje podanike. Dravne i entitetske organe nije nimalo briga za one ljude koji su na rubu ezgistencije, pravdajui to nedostatkom novca u budetima. A to iz budeta oni uzimaju oko 65 procenata, to je malo. Smiljaju da ta kasa bude to punija kako bi komotnije grabili za sebe.
Govori se da e najpotrebnije ivotne namirnice uvoenjem PDV-a poskupjeti. Pa zato se onda uvodi PDV ako emo gore ivjeti? Zato to je PDV uveden u nekim zapadnim zemljama, pa smo i mi kao apci podigli nogu da nas na taj nain potkuju. Sutina je tome da e uvoenjem PDV-a (moda) sigurniji biti priliv sredstava u dravnu kasu, a to odgovara samo dravnim inovnicima (ne zaboravite na onih 65 procenata). I jo vanije: sigurniji priliv sredstava najvie odgovara Svjetskoj banci i MMF-u, jer e ove svjetske institucije biti sigurnije da e se na vrijeme njima isplaivati kamate.
Nisu samo nai politiari nas obezglavili, veliku ulogu u tome imaju i nai ekonomisti. I oni su krivi to e se sve vie umnoavati broj siromanih i onih bez posla. I oni nam priaju kako je PDV genijalno otkrie, samo to e otkriti malo vie bijede, malo vie besprizornih. Dosta puta sam od naih ekonomista uo da je izlaz u brzoj privatizaciji. A upravo neki mudri svjetski ekonomisti objavljuju knjige o tome kako su ok terapije unitile ekonomiju mnogih zemalja u razvoju. Oni koji su se oduprli MMF-u i Svjetskoj banci, kao i privatazaciji preko noi, izali su na zelenu granu, kao Kina i Indonezija. A mi sve inimo da budemo zavisni od zajmova i pozajmica.
Jeste li primijetili kojih radnji najvie ima u gradu? Barem u Sarajevu najvie ima pekara i banaka. Pekara ima dosta zato to dobro rade, sirotinjskom ivlju najjeftiniji su hljeb, pice, pogaice, kifle. Jo kad je vru, pa pojede frtalj hljeba, stomak ti nabrekne, cijeli dan ne mora nita jesti, dosta si utedio love. Bogati ne jedu hljeb, jedno pare dnevno, moraju paziti na liniju. Zato su izraz siromatva te nae pekare, iji je hljeb zaista veoma ukusan.
Sistem da zavisi od banke tipino je sredstvo da kapital dominira naim ivotima. Banke ti nude pozajmice, a onda te kamatama (kod nas enormno velikim) cijelog ivota dre u svojoj zavisnosti. ak su i penzionere natjerali da svoju crkavicu primaju preko banaka, ne bi li banke to vie love prevrtale kroz svoje ruke, ne bi li i penzioneri bili pod budnim okom kapitala. Dolazi vrijeme kada e naim ivotima upravljati banke, zavisiemo od njihove volje, od njihove namjere, neemo moi ni vjenavati se, ni umirati bez bankarskog odobrenja. Koliko znam u Sarajevu ima desetak i vie stranih banaka, a samo jedna domaa (UPI). Nisam ksenofob, pa da elim da se zatvorim sam sa svojima, ali ako su kompletni tokovi novca u rukama stranaca, ne moe se uopte govoriti o nekom nezavisnom upravljanju. ega je da se u Republici Srpskoj nacionalisti bore za integritet svog entiteta, kad im stranci preko svojih banaka nadgledaju ivot.
Bogatai u naprednim kapitalistikim zemljama pokazuju svoj imid na taj nain to daju lovu u dobrotvorne svrhe. Prave sebi reklamu, donirani novac se oslobaa poreza, a ionako ne znaju ta e sa vikom para. Nai novopeeni lovatori daju donacije za izbore nekakvih ljepotica, guzica i sisa. To je slika i prilika ovih naih drpatora, to su u ratu na brzaka stekli prvi milion. Oni su bezosjeajni da bi pomogli siromanim, gladnim i bolesnim. A i sistem je na takav da su vani jedino oni s punim buelarom. |
