Datuma: 05.09.2006
Piše: Jurica Gudelj

Ponovo štrajkovi

Dvije susjedne hercegovačke županije, Hercegovačko-neretvanska (HNŽ) i Zapadnohercegovačka (ZHŽ), u novu školsku godinu ulaze onako kako su izašli iz prošle - štrajkom ili najavama štrajka! Osnovne škole ZHŽ su od ponedjeljka u štrajku, a srednje su pokrenule proceduru stupanja u štrajk. U HNŽ i srednje i osnovne škole prijete štrajkom.

Današnja situacija je samo nastavak štrajkova koji nisu okončani na odgovarajući način u prošloj školskoj godini. Za sada štrajkom prijete samo škole koje rade po hrvatskom, ali imaju podršku kolega koji rade po bosanskom planu i programu. Podsjetimo, prosvjetari ZHŽ su prije nekoliko mjeseci stupili u štrajk koji je okončan nakon što je njihove zahtjeve prihvatila Vlada ZHŽ. Tada se županijska vlada pismeno obvezala da će povećati naknadu za troškove prijevoza s 0,20 na 0,25 KM, isplatiti regres od 400 maraka, te povećati koeficijente za obračun plaća s 5,0 na 5,2 posto. Dogovoren je i način uplate obveznih doprinosa, koji zapadnohercegovačkim prosvjetnim djelatnicima nisu godinama uplaćivani. Prema dogovoru od 1. siječnja ove godine, doprinosi su se trebali uplaćivati u zakonskom roku i punom iznosu. Vlada se obvezala i na zaključivanje kolektivnog ugovora.

Gotovo identične zahtjeve su imali i prosvjetari u HNŽ. Razlika je što u HNŽ sindikat traži da im se koeficijent izjednači s ostalim korisnicima proračuna. Usljed nemogućnosti da se nosi sa štrajkom, Vlada HNŽ je u ožujku čak pokušala sudski zabraniti štrajk. Tada su se pozivali na prava djeteta na obrazovanje. Sud je presudio u korist sindikalaca, a u sudskom obrazloženju presude navedeno je kako odgovornost zbog dugotrajnosti štrajka nije samo na sindikatima, već i na predstavnicima vlasti. S tim se nije složio premijer HNŽ Miroslav Ćorić. On je u intervjuu za jedne dnevne novine, upitan tko je odgovoran za katastrofalno stanje u prosvjeti u županiji kojoj je on premijer, odgovorio da njegova vlada nije nikoga pozvala na štrajk, niti je pozvala djecu da napuste školske klupe.

"Oni koji su to učinili snose najveću odgovornost", demagoški je rekao Ćorić. Zanimljivo, jer niti jedna vlada niti jedne zemlje svijeta nikada nije pozvala građane na štrajk protiv same sebe!

Ovotjedne prijetnje novim štrajkovima stari su vapaji prosvjetara da se oči javnosti usmjere na njihove probleme. Nikome nije u interesu da mu dijete odgaja frustrirani nastavnik koji ne može spojiti kraj s krajem. Dok se prosvjetari bore za povećanje plaće od šezdesetak KM, političari imaju vrlo visoke plaće, voze skupocjene automobile i imaju kojekakve druge beneficije. No, ne pokazuju nikakvu odgovornost prema onima koji su ih izabrali. Čini se kako nije problem ni u tih šezdesetak maraka, nego u činjenici da i liječnici, policajci i ostali korisnici proračuna mogu zatražiti isto što i prosvjetari.

U cijeloj priči nitko se ne bavi pravima djece. Pravo na obrazovanje je zagarantirano Europskom poveljom o ljudskim pravima, no djecu nitko ništa ne pita. Ne zna se što je gore: ne pohađati nastavu ili da nastavu vodi isfrustrirani nastavnik. U oba slučaja jedino su djeca na gubitku.