| Datuma:
20.09.2006
Piše: Rubina Čengić
Zakon za 150.000 glasova
Vlada FBiH je pod pritiscima udruženja demobilisanih boraca i prijetnjama blokadom Sarajeva desetak dana pred izbore usvojila Prijedlog zakona o pravima demobilisanih boraca.
Niko ne zna tačan iznos novca potrebnog za njegovu primjenu, a ne zna se tačno ni ko će izdavati potvrde da pojedinci zadovoljavaju kriterije iz ovog zakona, odnosno da su pokretači otpora u BiH koji su se odbrani priključili između 19. septembra 1991. i 19. juna 1992. godine.
No, zakon je usvojen i, opet deset dana prije izbora, proslijeđen parlamentu FBiH gdje je oko 80 posto onih koji su na kandidatskim listama za predstojeće izbore.
Gotovo istovremeno, u parlamentu BiH usvojen je Zakon o povratu stare devizne štednje, koji državu ili entitete obavezuje da u narednih pet godina štedišama, kojih ima više stotina hiljada, vrati oko dvije milijarde KM, iako je upozorenje da je za ovaj povrat potrebno između osam i 13 godina. Usvajanju oba zakona prethodila su upozorenja iz MMF-a da će svako povećanje javne potrošnje povećati poreze ili smanjiti postojeća socijalna davanja. Upozoravali su i iz ministarstava finansija, no kao da je to važno, kada će zakon i tako provoditi neka druga vlada.
Kada je riječ o boračkom zakonu, poslanici kažu da je neozbiljno što se o zakonu ne zna više, ali da ga ipak treba usvojiti!? Uostalom, zakon se odnosi na 70.000, 100.000 ili čak 150.000 ljudi i ko je lud da pred izbore pravi toliki broj protivnika? Čak su i iz opozicije prije desetak dana otvoreno rekli da će glasati za zakon, ako bude i minimum izgleda da je provodiv, "jer im ne pada na pamet da pred izbore sebi stvaraju neprijatelje".
Kada je, pak, riječ o staroj deviznoj štednji, poslanici su bili podijeljeni i zakon je tijesno prošao, ali je ipak prošao. Uostalom, koga briga za zakone pred izbore? Nije ih briga ni poslije izbora. Zaista, čemu služe zakoni? Pa, da se izigravaju i da se u njima traže rupe, ili da se usvajaju s ciljem jalovih predizbornih obećanja! Samo tako je moguće da poslanici usvoje zakone koji nikome neće donijeti dobro, jer se ne mogu provoditi, ali i da odbiju zakone koji su i te kako potrebni, poput zakona o kontroli lijekova koji je potreban svakom u ovoj zemlji, jer se trenutno na tržištu BiH 80 lijekova prodaje ilegalno - bez kontrola domaćih institucija, prevoda uputstva za upotrebu i ko zna bez čega još.
Nakon usvajanja ovih zakona ostaje niz pitanja. Za borački zakon pitanja bi bila kako će neko potvrditi da je bio organizator otpora koji se odbrani priključio baš između ova dva datuma i kako izbjeći da neko ne prevari državu ili da država "ne zakine" nekoga? Za staru deviznu štednju ostaje pitanje šta će biti ako država bankrotira vraćajući staru deviznu štednju, ili šta će biti ako je niko ne vrati? U BiH inače ima mnogo pitanja na koja je teško naći odgovor, pogotovo kada je malo novca, ali u traženju odgovora i jeste umjetnost vođenja države. Jedan od ministara reče da BiH može biti demokratska, ali mora biti i humana država. Mora, ali kako i preko čijih leđa i prava? |