| Pie: Nataa Krsman
Korupcija i tehnologija
Uobiajeni sastanak jedne od grupacija pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH pokazao je koliko su institucije vlasti u ovoj zemlji nespremne da uhvate korak sa savremenim svijetom.
Raspravu o podjeli dozvola za uvoz iz Maarske voenu izmeu distributera nafte i predstavnika Savjeta ministara BiH prekinuo je Petar Milanovi, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH. On je okupljenim menaderima (ako se tako mogu zvati vlasnici privatnih benzinskih pumpi i direktori dravnih kompanija za distribuciju nafte) pokazao sveanj papira na kojima su bila ispisana imena firmi i svaki litar uvezene nafte i derivata u zadnjih pet godina.
Milanovi je indirektno objasnio da smo uli u 21. vijek i da svako preduzee i institucaija posjeduju kompjuter, te da sa nekoliko pravih poteza na tastaturi moete dobiti pokazatelje njihovog poslovanja i angamana drave. Nije udo to vlasnici pumpi u Doboju, itluku ili Zenici ne znaju koliko se i ta uvozi, ali je frapantno da pomonik dravnog ministra o tome ne zna nita i ne trai informaciju od onoga koji to zna. Objanjavajui kako je delegacija Maarske imala tane podatke o potrebama naftnih distributera u naoj zemlji i u skladu s tim je i podijelila dozvole, ostavio je bez rijei i one koji trae i one koji dijele dozvole.
Zauene predstavnike dravne i entitetskih vlada, oekivala su i nova iznenaenja. Milanovi je na brzinu objasnio kako se sa Maarima moglo pregovarati, jer su nam ponudili i podatke koji nisu posve tani. Saznali su tada kako nijedan kamion, cisterna i leper ne mogu prei granicu, a da se ne upie broj tablica na osnovu kojih se provjerava i o kojoj se firmi radi, gdje je registrovana i ta uvozi. Opet je tu od pomoi kompjuter, baza podataka i tampa, kako bi sve bilo "crno na bijelo".
Poslije je neko od etvorolane bh. delegacije mogao Maarima rei da nema razloga za ograniavanje dozvola, jer to nisu nai kamioni, pa bi moda iste posljedice snosile Hrvatska ili Srbija i Crna Gora. Zatvarajui oi pred svim dostupnim podacima, olakava se vercerima koje je, izgleda, vrlo lako otkriti. Da se iko od institucija vlasti potrudio i "pritisnuo" kontrolne organe, naftu ne bi uvozili oni koji imaju kancelariju u kui, a cisterne posuuju. Zato o dozvolama ne bi glavu razbijali direktori Fabrike sode u Tuzli ili menadment "Oktan prometa" iz Bjeljine, koji je imao obavezu da ispotuje i ugovor sa maarskom rafinerijom i sa "Elektroprivredom RS". Od silne administracije zbijene po institucijama vlasti, najmanje je onih koji kompjuter smatraju sredstvom za rad.
Uostalom, za ta slui Spoljnotrgovinska komora i sve ostale privredne komore u BiH? Ovdje sakupljaju podatke, analiziraju i sve to serviraju raznoraznim ministarstvima, a sav njihov trud ostaje na neijoj polici. Nakon toga nije ni udo to je Ministarstvo transporta i komunikacija BiH u Maarsku na pregovore poslalo sekretara, pravne savjetnike i ljude koji sa drumskim saobraajem nemaju ba mnogo veze.
Njihov izlet u Budimpetu sigurno bi druagije izgledao da su se raspitali zato Maari uopte trae ogranienje dozvola za uvoz. Ili su moda bili jako dobro informisani, ali je put u Maarsku imao sasvim drugi cilj. injenica je da se oko nafte vrti najvie para i da "novopeeni naftai" ispred svega stavljaju svoj interes, ali se zaboravlja da je ovaj energent osnova ovo malo proizvodnje koje ima u BiH.
Ako su privredne komore servis privrednicima i vladama, zato ih niko ne ukljui u zbivanja. Ili je nekolicina profesionalaca potkovanih znanjem u ovim institucijama, samo incident kojeg su vlasti previdjele. Ako je kia podataka prosuta iz sjedita Spoljnotgovinske komore oznaila kraj njihovog rada po diktatu iz ministarskih kabineta, onda ima nade da se uredi sistem u kakvoj-takvoj privredi ove zemlje. Ako nita, bar e se znati ko ne radi, kome smetaju gole injenice. |
