| Pie: Josip Blaevi
Razlozi za zabrinutost
to se dan kada e EUFOR preuzeti vojnu operaciju u BiH od NATO-a sve vie pribliava, to se sve vie stie dojam da Bosna i Hercegovina ima razloga za zabrinutost. Povlaenjem NATO-a ne smanjuje se samo ameriki vojni interes za Bosnom i Hercegovinom, ve i politiki.
Na ljetonjem samitu NATO-a u Istanbulu dogovoreno je povlaenje snaga Sjevernoatlantskoga vojnog saveza iz vojne misije u BiH, a njih bi trebalo da zamijene europske vojne snage. Operativna faza preuzimanja vojne misije zapoela je juer, jer su ministri vanjskih poslova Europske unije u Luksemburgu odobrili operativni plan preuzimanja. Europske snage e preuzet misiju od SFOR-a 2. prosinca ove godine.
Istanbulski dogovor pokazuje da, s jedne strane, u NATO-u smatraju kako je u Bosni i Hercegovini obavljen posao, te da resurse treba usmjeriti na druga svjetska arita, dok s druge strane, u Europskoj uniji prevladava miljenje kako imaju snage i autoriteta da uspjeno nastave s vojnom misijom u Bosni i Hercegovini.
Ovakvo razmiljanje u NATO-u predstavlja, praktino, slubeni stav Buove administracije, koje korespondira sa stavovima administracije Bua starijeg, poetkom devedesetih godina. Takoer, Amerikanci ele predati Europljanima veu odgovornost iz razloga kako bi, u novom kontekstu globalne politike ispitali njihovu snagu i sposobnost.
Istodobno, dok Buova administracija ne pokazuje gotovo nikakvo zanimanje za BiH, dotle su u Europskoj uniji uvjereni da je u BiH ostvaren napredak. Da taj optimizam nema osnove, pokazuje jednostavno logiko razmiljanje: u tome sluaju na istanbulskome samitu ne bi se razgovaralo o nastavku vojne misije, ve bi ona bila jednostrano ukinuta. Sve dok postoji potreba za bilo kakvom vojnom misijom, pa makar i europskom, nikakav napredak ne postoji.
Pored europske uljuljanosti u lani napredak, od ostalih razloga zbog kojih je bosanskohercegovaka javnost skeptina prema europskim vojnim snagama vrijedi spomenuti iskustvo Srebrenice. Nadalje, misija EUFOR-a e, po svemu sudei, biti primarno promatraka, a s takvim misijama u Bosni i Hercegovini takoer postoji loe iskustvo.
Kada se ovim razlozima doda i injenica da EU ima dosta posla i unutar vlastite "kue" (proirenje EU s 15 na 25 lanica) i predstojei razgovori o statusu Kosova, onda razloga za zabrinutost ima i napretek. |
