Nezavisne novine

Pie: Josip Blaevi

Problemi u komunikaciji

Jedan od kljunih indikatora za prijem u Europsku uniju predstavlja i procjena stanja informacijskog drutva u dravi koja tei ulasku u EU. Ako je suditi po trenutanom stanju informacijskog drutva, Bosna i Hercegovina ne bi uope trebala razmiljati o europskim integracijama. A evo i jednoga banalnog primjera zato je to tako.

Da bi se poslala poruka Internetom iz Sarajeva do irokog Brijega - ili uzmimo jo drastiniji primjer: iz Istonog u Zapadni Mostar - e-mail treba putovati iz Sarajeva, Istonog Mostara do Budimpete, pa potom od Budimpete preko Pariza, Bea i Zagreba do irokog Brijega, Zapadnog Mostara. To je iz razloga to domae telekomunikacijske tvrtke nemaju meusobnu (inter)konekciju, pri emu bi spomenuta poruka putovala najkraom moguom relacijom Sarajevo - Mostar - iroki Brijeg, nego iznajmljuju meunarodne veze (linkove) kako bi jedna s drugom komunicirala.

Jedina institucija u Bosni i Hercegovini, u kojoj barem na teorijskoj razini (jer izvrnu/praktinu mo nemaju) neto ozbiljnije rade na prevazilaenju tih problema, jest Razvojna mrea Ujedinjenih naroda, odnosno UNDP. U instituciji u kojoj bi neto praktino mogli uraditi (a na kraju krajeva zbog toga su tu), Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK), to ne ine iz samo njima poznatih razloga.

Uglavnom, za danas je najavljena prezentacija UNDP-ova Izvjea o stanju i upotrebi informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) u zemljama jugoistone Europe. Prezentacija e biti organizirana u okviru redovitog sastanka Radne skupine za elektronsku jugoistonu Europu (eSEEurope). Tome sastanku e sudjelovati predstavnici vlada zemalja lanica eSEE inicijative, kao i predstavnici Europske komisije i Pakta stabilnosti - to je dovoljan dokaz tvrdnji da je stanje informacijskog drutva od neprocjenjive vanosti za Bosnu i Hercegovinu.

Prema najavama, i kroz ovo izvjee dokazat e se da je stanje IKT-a u Bosni i Hercegovini na neprimjereno niskim granama zbog loe infrastrukture i, kako tvrde u UNDP-u, slabe ekonomske moi graana i poduzea. Upravo tu grijee u toj respektabilnoj agenciji Ujedinjenih naroda: glavni je problem u neliberaliziranom tritu, kojeg bi, opet, trebao srediti RAK. Meutim, u RAK-u nikako da neto poduzmu u tom smislu, ba kao da im to nije posao.
Stav
07. 10. 2006.

• Piše: Zorica Kusmuk
Direktor neće iz fotelje

• Piše: Kristijan Švarc-Šiling
Izbori kada nacionalizam postade građanski
06. 10. 2006.

• Piše: Mirjana Kusmuk
Nisu svi isti

• Piše: Kristijan Švarc-Šiling
Vrijeme je da krenemo naprijed
• Piše: Goran Petrović
Intervjui
05. 10. 2006.

• Piše: Mirza Čubro
Glasali ste

• Piše: Pero Simić
Sposobnost ispred lojalnosti
04. 10. 2006.

• Piše: Dragan Risojević
Debakl malih stranaka

• Piše: Denis Kuljiš
Izbori u Bosni
03. 10. 2006.

• Piše: Predrag Klincov
Promjene

• Piše: Zoran Ostojić
Istorijska šansa postala istorijska odgovornost SNSD-a
• Piše: Žarko Korać
Demokratija i vlast
02. 10. 2006.

• Piše: Sandra Gojković
Izbori

• Piše: Sead Fetahagić
Mučenje građana

Arhiva
| Događaji | Kolumne | Ekonomija | Hronika | Sport | Region | Svijet | Kultura
| Banja Luka | Sarajevo | Zvjezdana prašina | Muzika | Nedjeljne | Auto | Info Tech | Linkovi | Impresum | Naslovna | Webmaster | Nes radio

Internet tim Nezavisnih novina 2001