![]() |
| Pie: Pero Simi Njemu slava, nama spasNaavi se u ponedjeljak u Beogradu, nisam znao kuda prije da krenem. Da li na promociju romana "koga oekuje svjetska slava", "udesna hronika noi", kreatora ove nae "svijetle" svakodnevice Radovana Karadia, ili na promociju nove knjige dr Mire Markovi, "velikog humaniste, kosmopolite i antihegemoniste" i ko zna kakve joj jo hvalospjeve nisu davali, pod nazivom "Sauvajte ovu knjigu". Sve to u po Beograda, istog dana oktobra mjeseca proste 2004. godine, kao u "najbolja" Miloevieva vremena, a za vladavine demokrate i legaliste Vojislava Kotunice. Bolji predsajamski trenutak ljubitelji knjige u Beogradu ini mi se nisu mogli poeljeti. Gore pomenutim falio je jo samo njihov savremenik i brat po pjesmi Lukaenko, sa svojim memoarima, pa da se namiri bratsko "sveto trojstvo". Svoju beogradsku nedoumicu rijeio sam tako to sam otiao na treu stranu, u jedan beogradski klub gdje je promovisan crtani roman "Paja Patak", ali u novom ruhu. Ispostavilo se da sam napravio dobar izbor, s obzirom ta se sve prialo i naglabalo na ve pomenute dvije promocije, odnosno "patriotske" seanse. Iskreno me je ganula informacija da je Radovanov brat Luka dobio prvi primjerak knjige, iako mi se ini da bi bio red da je prvi primjerak dobila supruga Ljiljana. Meutim, s obzirom da ga je proteklih godina redovno posjeivala (to svjedoe i njihova objavljena pisma), ne bi me udilo da je ona ovaj put dobila nulti broj direktno iz Radovanovnih ruku. Inae, brat Luka, koji je i direktor njihova dva zajednika preduzea u Beogradu u kojima Rao (vjerovatno kao pametniji) ima 60 odsto, astio je, kau, na promociji sviju, a posebno strane novinare viskijem, jer mu eto Radovan knjigom poruuje "da je dobrog zdravlja, a naroito mentalnog". S obzirom na sedmocifrenu vrijednost imovine sa kojom raspolae i zajebanciju koju nam prireuje, nismo mi sumnjali u njegovo zdravlje. Meutim, koliko nam ve dugo meunarodna zajednica uzima mjeru, kao taocima zbog njegovog skrivanja, svi mi u ovoj zemlji smo izgubili gotovo sve pa i zdravlje, naroito mentalno. Opet o izuzetnom zdravlju Mire Markovi, iji su fanovi iz dana u dan sve glasniji, to je znak i ova promocija, neu ni da govorim s obzirom da se ono napaja iz relaksirajuih devet cifara na koliko je procijenjena imovina porodice Miloevi. U izboru samog naziva njene knjige "Sauvajte ovu knjigu", ovjek se ne moe oteti utisku da je u njegovom osmiljavanju, pored autora, uee imala i mega-zvijezda srpskih proroica Kleopatra ili u najmanju ruku vidovita Zorka. Samim naslovom svoje knjige, uata gospoa Markovi kao da najavljuje svoj proroanski povratak u Srbiju, sa svim Rusima i Kinezima iza svojih lea. Ko tada pokae njenu knjigu, daleko e dogurati. Ali vratimo se naoj muci i Jai (Rai) Crnkoviu (Karadiu), kako sebe naziva autor romana "udesna hronika noi". Dok je veina Karadievih zavedenih fanova zabrinuto strepila da ga ne uhapse, s obzirom da se i rukovodstvo RS bar deklarativno sloilo da je prevrio svaku mjeru i da igri skrivanja treba da doe kraj, podgojeni Rao je u nekom udobnom stanu zavravao roman od koga oekuje, kako kau njegovi ovozemaljski zastupnici, svjetsku slavu. Odsustvo realnosti dominira i u ovom romanu naeg biveg predsjednika i kandidata za svjetsku slavu Radovana Karadia. On kao osrednji pisac i jo gori politiar pie kako je "izmeu najljepih ponuda, slave i novca" odolio iskuenjima zbog "predanosti naoj stvari"!? Naravno, pri tome nije raunao na nae pamenje. Da li je "naa stvar" sjebana i ogoljena Republika Srpska koju su on i njegovi prijatelji, koji troe nae pare po Beogradu, dotjerali do prosjakog tapa!? Ili je stvar ono nae to su nam oni opljakali, a sada proglasili za svoje. Uostalom, zar Republika Srpska nije bila privatna drava nekolicine politiko-mafijakih monika. Pjesme i romani ne mogu sakriti runo politiko vrijeme te vladavine koja nas je dovela u orsokak. Karadia svjetska slava moda oekuje u Hagu ukoliko tamo ode i uspije da argumentima (ako ih ima) demantuje sve optube koje mu pripisuje Karla del Ponte. Nekih prednosti nad njom ima i on, ako nita drugo makar je ljepi. Uostalom, cijelo drutvo mu je tamo. Svoj pozamani kapital ako hoe moe i uveati, dajui u kameru, nekoj od svjetskih TV kua, svoju proirenu ispovijest. Od tog honorara, koji sigurno ne bi bio ispod miliona dolara, jedan dio bi mogao ostaviti i svojim prijateljima u Beogradu da ga slave uz aicu i meze. Tako bi zajebao i Osamu bin Ladena koji bi ostao sam na listi najtraenijih svjetskih bjegunaca i mi bi se napokon malo odmorili. |
|
|
Internet tim Nezavisnih novina 2001 |