|
| Pie: Gradimir Gojer Konsenzus za dokidanjeProsto je nevjerojatna koliina kontroverzi kojima je ispunjena naa politika i kulturna zbilja, posljednjih dana. Jer, svaki dan ljudi koji se bave kulturom doivljavaju nevjerojatne stresove. Ono to je otpoelo i traje nametnutim trezorskim nainom poslovanja, razvija se evidentnim daljim atentiranjem na sve oblike bosanskohercegovake kulture, i to u svim dijelovima drave Bosne i Hercegovine. Aktualan je, ovih dana sramni sluaj dravne nebrige na svoje, jedino mogue tapije, na dravnu povijest i dravnost Bosne i Hercegovine Nebriga o temeljnim institucijama bosanskohercegovake kulture dola je do graninog podeoka izdrljivosti onih djelatnika u ovoj dravi, koji za razliku od mnogih drugih oblasti ivota imaju to kazati na europskoj i svjetskoj razini Totalna nebriga drave (koje drave, da li uope tu ima drave??!) za ovih famoznih sedam institucija od dravnog znaaja znai u stvari konsenzus za dokidanje drave Bosne i Hercegovine. Nije li ipak stvar planske rabote da u isto doba bude potenciran PDV na knjigu, gaenje toplog pogona u Muzeju, dokidanje i onako malih programskih crkavica za teatarsku djelatnost??? Ne znam kako se osjeao ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Ivica ari, ne znam kako se osjeao umjetniki voditelj Opere Narodnog pozorita Sarajevo Devad abanagi, kada su iz usta direktora za opernu i baletnu djelatnost pri Ministarstvu kulture Turske uli cifru kojom drava alimentira vie (!!!) opera i baleta diljem Turske. Znam kako sam se ja osjeao. Iz pristojnosti neu pomenuti cifru koju je izgovorio na turski prijatelj. Iz tuge i opomene hou pomenuti cifru koju ja znam, da je tijekom ove godine prispjelo na raun Narodnog pozorita Sarajevo - jedine teatarske kue u dravi Bosni i Hercegovini, koja ima ansambl Opere, ansambl Baleta, te vrijedne soliste. Cifra kojom je alimentirana kompletna produkcija Narodnog pozorita Sarajevo glede glazbenih grana nije dosegla 400.000 KM. Niti jedna operna i baletna produkcija u svijetu sa tim novcem ne moe napraviti nita. Ako ovome dodamo da se kino dvorane diljem Bosne i Hercegovine pretvaraju u birtije, da dramski teatri rade sve manje i sve nekvalitetnije, da je gost redatelj ista egzotika u naem teatru, da se ne mogu obhrvati pitanjima kada emo imati opet nekog gosta scenografa, koreografa, kompozitora(???) Poslije razgovora sa naim turskim prijateljem sve slabije spavam. On je doao iz zemlje koja misli na svoju prolost, na svoju sadanjost, i na svoju budunost. Ja, naalost, ivim u svojoj zemlji u kojoj nema novca za kulturu, umjetnici su ljudi treeg, ili etvrtog reda, a trijumf unda i kia biva podstican od drave, e da bi se narod vie zaglupio i bio tek primitivna glasaka maina. Tano je i to da imamo prestine festivale. I onaj filmski i onaj kazalini. Nastavi li se trend gaenja kulture u dravi Bosni i Hercegovini, na ovim festivalima vrlo brzo dolazit e samo strani produkti, dolazit e samo i iskljuivo strana klijentela, bit emo safari za one koji i razmiljaju o BiH samo kao o tritu jeftine radne snage. U nemoguoj misiji spasavanja kulturnih vrednota doli smo u poziciju da to spasavanje svedemo na humanitarni nivo, na nivo humanitarnih akcija Tko e spasiti knjinicu u Franjevakom samostanu u Fojnici, tko e opremiti knjinice u brojnim bosanskim i hercegovakim kolama, gdje obnova knjinog fonda nije uraena ve decenijama. Nekada u Bosni i Hercegovini postojali su fondovi koji su bili namijenjeni disperziji kazaline umjetnosti u svaki dio drave. Za Narodno pozorite iz Sarajeva misaona je imenica da jednom godinje gostuje diljem Bosne i Hercegovine, a turneje van Bosne i Hercegovine iluzija su i posljednjeg Don Kihota u naem teatru. Neki dan na MESS-u posramili su me i moji prijatelji iz bitoljskog teatra Drava Makedonija platila je raun da ovaj ansambl ode u Ameriku prije MUSS-a, a u Srbiju, Sloveniju i Hrvatsku poslije MESS-a. I danas u polusnu razmiljam kada e drava Bosna i Hercegovina bilo kojoj predstavi iz ovog regiona i iz ove drave platiti raun za takvu turneju?! I danas krui naim teatrom anegdota kako je jedna politika stranka tijekom rata izvela ansambl Kamernog teatra 55 da iri istinu o kulturnom otporu u BiH Ne znam kada e se u miru ponoviti ovakav sluaj?! Ne znam kada e Sarajevska filharmonija imati priliku da svira u Banjoj Luci, valjda e nekada i to da se desi Ne znam kada e netko u dravi Bosni i Hercegovini da pripremi ozbiljnu prezentaciju nae kulture, i to iz svih domena i iz svih krajeva drave Bosne i Hercegovine u nekom od europskih i svjetskih centara. Demontaom drave Bosne i Hercegovine, na nau veliku alost, aktuelni vlastodrci bave se iz dana u dan. Ne mogu dravne institucije biti na grbai iskljuivo Sarajevskog kantona, ne moe Sarajevski kanton glumiti dravu Bosnu i Hercegovinu. Federalni proraun i proraun Republike Srpske su valjda prorauni drave Bosne i Hercegovine, u krajnjem ishodu naravno. Valjda zajedniki mogu izfinancirati stotninu onoga ime me posramio na prijatelj iz Turske i nai prijatelji iz Makedonije. Rezignacija je stanje u kojem se nalazi veina kulturnih poslenika. Jer, jasno je svima da "Helverova no", predstava Kamernog teatra 55, kod publike jednako dobro stoji kao i Molijer Jugoslovenskog dramskog pozorita. Uporediti ulaganja u ove dvije predstave bit e dostatan argument svakom pametnom ovjeku na kugli zemaljskoj da je Bosna i Hercegovina definitivno, odlukom svojih vlastodraca, na putu dokidanja vlastitih kultura, a u dogledno vrijeme i vlastite drave. Konsenzus o ukidanju bosanskohercegovakih kultura cementira se iz dana u dan. Cementiraju ga tone bezumlja neodgovornih nacionalista i sitnih politikih profitera, od kojih me mnogi nerijetko pitaju sa koje se strane (da li od Miljacke, ili sa Pozorinog trga) ulazi u Narodno pozorite. Vjerojatno bi to bolje znali kada bi i trenutak mislili, tijekom dana, na dravu iji su dravni inovnici. Tako iz dana u dan propada jedna kultura, a moda je tanije kazati postaje svojevrsnim fenomenom jer, gle uda, i pored svih napora naih vlastodraca u Mostaru, Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Zenici, Bihau rade jo neke kulturne institucije. Predinfarktno stanje nae kulture ulazi u fazu infarkta. Da li e se bolesnik probuditi, ne znam, ali znam da drava Bosna i Hercegovina nestaje iz dana u dan. O milijunu maraka, koji je negdje nestao, priat u drugi dan... |
|
|
|
|
Internet tim Nezavisnih novina 2001 |