| Pie: Dragan Risojevi
Briselski pregovori
Senzacionalno najavljivani kao poprite ustavnih promjena, netom protekli briselski pregovori osam najuticajnih bh. partija, izrodili su se, nakon trodnevnog, besplodnog vijeanja, u neto to emo, vjerovatno, brzo zaboraviti.
Stranaki lideri ponovo su se razili po entitetskim, ili, iskrenije reeno, po nacionalnim avovima: dok partije, sa sjeditem u Sarajevu, ele da Ustav zaobie entitete, kao da oni i ne postoje kao politika realnost, druga strana, ona banjoluka, eli to manje promjene. Mostarska, odnosno hrvatska strana, istrajava, pak, opet po svojim starim zatjevima o treem entitetu, koliko god oni, u ovom trenutku, bili politiki nerealni.
Uesnici pregovora razili su se oko tri kljuna problema - strukture Predsjednitva, Savjeta ministara i dravnog parlamenta. No, i pored toga, neki nagovjetaji mogueg dogovora mogu se naslutiti i zbog toga ne treba biti previe skeptian.
Oekivano, razlike meu partijama, koje reprezentuju veinsko miljenje sva tri naroda, bez obzira na velike programske razlike, u briselskim razgovorima nisu izraene: Srbi su bili na jednoj, Bonjaci na drugoj, a Hrvati na treoj strani. Ba zbog te velike nacionalne homogenosti, meunarodni medijatori, koji obeavaju nemijeanje u nae stvari, moraju biti jako oprezni, jer te partije odraavaju, ipak, stavove velike veine stanovnika ove zemlje.
injenica je da postojei Ustav u nekim dijelovima drastino naruava Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. To se, pogotovo, tie naina izbora trolanog Predsjednitva BiH - Srbi iz FBiH ne mogu da glasaju za srpskog lana, Bonjaci i Hrvati u RS ne mogu za bonjakog i hrvatskog, a oni iz reda "ostalih" nemaju pravo ni da se kandiduju niti, praktino, imaju za koga da glasaju. Ovaj dio Ustava, kako sada stvari stoje, ipak bi mogao biti promijenjen, jer su svi uesnici briselskih pregovora iskazali elju da eliminiu ovaj dio ustavnih prepreka. I to je, ipak, kakvo-takvo dostignue, mada ovdje uvijek treba paziti ta se, s jedne strane, govori, a ta, na kraju, postie kao dogovor.
Za cilj - novi ustav, ostalo je, meutim, da se pretre kljune prepreke u pogledu strukture Predsjednitva, ali, jo vanije, poloaja Savjeta ministara i dravnog parlamenta.
Da li e Savjet ministara izroditi novu vladu, ko zna, jer oko toga u ovom trenutku ne postoji konsenzus, mada neki uesnici pregovora kao svrenu stvar, recimo, spominju navodni dogovor oko prebacivanja nadlenosti entiteta na dravu u pogledu poljoprivrednog resora. To to se Savjet ministara formalno ne zove vladom, to neki smatraju problemom, u sutini to i nije, jer ovo tijelo ima strukturu vlade i samo je treba osnaiti kako bi to u stvarnom smislu i bila.
Zato, moda, ne treba biti previe pesmistian, iako briselski pregovori ne mogu ostaviti utisak pretjerane elje za dogovorom. Ipak, treba biti jako oprezan u pogledu prognoza o novom ustavu, jer one, kao to je sluaj sa vremenskim prognozama na naim TV stanicima, znaju ispasti potpuno pogrene. |
