Intervju

Ivo Vajgl: Svi narodi u BiH imaju pravo na referendum

Ivo Vajgl: Svi narodi u BiH imaju pravo na referendum
Ivo Vajgl: Svi narodi u BiH imaju pravo na referendum

Proširenje Evropske unije na jugoistočnu Evropu je na vrhu prioriteta Evropskog parlamenta, kaže za "Nezavisne" Ivo Vajgl, slovenački delegat u Evropskom parlamentu, bivši ministar vanskih poslova Slovenije i bivši predsjednik Odbora za spoljnu politiku slovenačkog parlamenta.

On je mišljenja da svakom narodu u BiH treba dati pravo na referendum, ali da se to ne smije zloupotrebljavati za razbijanje BiH.

NN: Kako ocjenjujete činjenicu da je BiH i 15 godina nakon rata protektorat? Da li to svjedoči o tome da je situacija u BiH toliko komplikovana da nije bilo moguće iznaći bilo kakvo rješenje, ili je koncept međunarodne zajednice u BiH propao?

VAJGL: Stanje kada je jedna evropska zemlja bogatih kulturnih tradicija, vrijednih ljudi i razvijene industrijske i opšte kulture u ulozi protektorata, svakako nije dobro, ponajviše za građane BiH, pa ni za međunarodnu zajednicu. Naravno, svako ko poznaje probleme BiH, današnje i one odranije, svjestan je komplikovanosti situacije.

Međutim, moje je mišljenje da ljudi koji žive tu svakako mogu najbolje sagledati svoj položaj, interese i rješenja. Međunarodna zajednica griješi ako produžava stanje protektorata bez jasno opredijeljenih ciljeva i vremenskog okvira u kojem ih treba ostvariti. Međunarodna zajednica je odgovorno intervenisala u BiH kada je presjekla lanac ratne eskalacije.

U traženju rješenja, koje bi zadovoljilo očekivanja sva tri konstitutivna naroda, u uslovima poslije Dejtona i poslije rata, strani upravitelji nisu imali toliko uspjeha. Pitanje je, na koje samo Srbi, Hrvati i Bošnjaci u BiH mogu odgovoriti, da li je kod njih, do sada, postojala želja da se takvo rješenje nađe, i kada.

NN: Ko onda snosi odgovornost za ovakvo stanje?

VAJGL: Ako u BiH oni koji trpe najteže posljedice neriješenog stanja i nezadovoljavajućeg ustavnog uređenja ne znaju odgovor na to pitanje, ne mogu da odgovorim na njega ni ja. Možda to i nije najbitnije, jer teško je s vremenske distance presuđivati koja su rješenja, od onih koja su ponuđena, bila realno prihvatljiva.

NN: Poznato je da u politici ne vladaju ljubav i prijateljstva nego interesi. Postoje li zajednički interesi Srba, Hrvata i Bošnjaka u BiH da se sačuva zajednička država i kako ih artikulisati?

VAJGL: Koliko god puta sam bio u BiH, poslije rata, a naravno bio sam tamo i prije njega, BiH sam doživljavao kao multinacionalnu i multikulturnu zajednicu, u kojoj su se narodi mogli artikulisati sa svim svojim specifičnostima, pa su opet sačinjavali i jednu bogatu i po svemu svojstvenu cjelinu.

Koliko zajedničkih interesa je ostalo, ne može se presuđivati izvana. Iskreno se nadam da je dovoljno, da BiH bude suverena država, s čvrstom perspektivom punopravnog članstva u Evropskoj uniji. Naravno, bez takvog unutarnjeg ubjeđenja sve može biti dovedeno u pitanje.

Kao i sve ostale države, koje su nastale na tlu bivše SFRJ i BiH treba sprovesti proces tranzicije, privatizacije i prestrukturisanja privrede. Uz to, treba se realno suočiti sa onim sto se dogodilo - po mom čvrstom ubjeđenju, prije svega kao rezultat sila koje su u BiH intervenisale izvana.

Interes Evrope svakako je da BiH ostane suverena i nepodijeljena država. Vjerujem da svi potrebni uslovi za to postoje, ali treba postojati i želja njenih stanovnika.

NN: Puno prašine je diglo pitanje o referendumu koje je potegao premijer RS Milorad Dodik. Zbog čega je taj oblik direktnog izražavanja građana toliko neprihvatljiv međunarodnoj zajednici?

VAJGL: Izjavu premijera Dodika, koji se često i rado služi oštrom retorikom, a nije jedini u tome, shvatio sam više kao zauzimanje pregovaračke pozicije u procesu u kojem sudjeluje više strana sa različitim interesima.

Prijetnja razbijanjem BiH i izdvajanjem dijelova države, ako je i izrečena, pa čak i prijetnja referendumom, kada je izrečena kao prijetnja, a ne kao posezanje za instrumentom neposredne demokratije i u vrijeme koje nije povoljno, sa stanovišta zajedničkog interesa EU i evropske perspektive BiH nije dobrodošla. Zato je podignuta prašina.

U principu, naravno, svaki narod ima pravo na neposredno izjašnjavanje, ali treba pri tome biti svjestan kuda ide putovanje, a referendum ne smije biti prebacivanje odgovornosti za političke odluke i poteze na pleća građana.

NN: Šta mislite kakav bi mehanizam nekog oblika direktne demokratije trebalo ugraditi u pravni sistem BiH?

VAJGL: Moje je mišljenje da u višenacionalnoj državi uvijek mora biti otvorena mogućnost izjašnjavanja o najbitnijim pitanjima, a koja su to pitanja, mora odgovorno presuđivati onaj koji ima mandat, stečen na demokratskim izborima.

NN: Koliko je BiH daleko od EU u ovom trenutku?

VAJGL: Evropski parlament u novom sastavu stavio je dalje širenje EU na područje jugoistočne Evrope na vrh svojih prioriteta. BiH nije zaboravljena, nego, naprotiv, dobrodošla, ali uz ispunjavanje potrebnih uslova koji važe za sve. Za sada, u pogledu termina, jedino mogu reći da smo u Evropskom parlamentu veoma odlučno zacrtali obavezu da se sredinom ove godine i za građane BiH ukinu vize, kao prvi simbolički gest uključenja u udruženu Evropu.

NN: Puno kontroverzi i oprečnih mišljenja u BiH ima oko toga kako država BiH mora da izgleda da bi mogla postati i biti kooperativan član EU. Možete li iznijeti Vaše mišljenje o tome?

VAJGL: Države koje stupaju u EU prihvataju zajedničke, ali u detaljima još dovoljno šarolike vrijednosti.

BiH u svojoj tradiciji ima sve to. Stepen kooperativnosti u procesu prilagođavanja buduće članice EU ovisi samo o političkoj volji i spremnosti političara i naroda BiH. Nadam se da će pogled u budućnost nadjačati sve ono strašno i bolno što se desilo sa BiH kada je propadala Jugoslavija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije