Zbog recesije neće biti povećanje broja zaposlenih u administraciji u distriktu Brčko, nego se mora intenzivnije nastaviti reforma javne uprave i preraspodjela zaposlenih unutar organa i institucija, kaže Dragan Pajić, gradonačelnik Brčko distrikta.
"Predviđeno je i utvrđivanje zakonskog okvira za sprovođenje internih kontrola, jer su brojni revizorski izvještaji ukazali na niz manjkavosti i grešaka u procedurama trošenja budžeta iz prethodnog perioda, što ja ne želim i neću dozvoliti", ističe Pajić.
On dodaje da među nekoliko zakona, koje je Vlada distrikta Brčko pripremila i usvojila, izdvaja Zakon o visokom obrazovanju koji je, nakon tri mjeseca usaglašavanja i skupštinskih rasprava, jednoglasno usvojen.
"On je osnov koji će nam omogućiti da realizujemo ciljeve iz Strategije razvoja Brčko distrikta u oblasti obrazovanja, a ništa manje značajan nije ni Zakon o privatnom javnom partnerstvu, koji je uporište za brojne planirane projekte", naglašava Pajić.
NN: Ističe prva godina od formiranja nove vlade s Vama na čelu. Šta je obilježilo taj period i kakva su prva iskustva?
PAJIĆ: Iza nas je nešto više od jedanaest mjeseci od konstituisanja. Lako mjerljiv rezultat našeg rada je usvajanje dva budžeta u redovnoj proceduri, s potpunom saglasnošću svih stranaka u vlasti o prijedlogu Vlade tako da su skupštinske rasprave bile minimalne i bez amandmana, a zasjadanja su završena za manje od dva časa - jednoglasnom podrškom budžetima. Treba podsjetiti - budžet za prošlu godinu bio je umanjen za čak 28 miliona konvertibilnih maraka, jer je prihod od PDV-a bio za taj iznos manji u odnosu na projektovani, a za ovu godinu smo predvidjeli umanjenje u odnosu na 2009. u iznosu od 20 miliona. Sama činjenica da se prvi put pojavljuje budžet sa rebalansom naniže ukazuje na težinu usaglašavanja i usvajanja.
Prihvaćeni su neki strateški ciljevi koji su u duhu krize i recesije, ali i pokušaja da se ponašamo racionalnije: nema povećanje broja zaposlenih u adminsitaciji, mora se intenzivnije nastaviti reforma javne uprave i preraspodjela zaposlenih unutar organa i institucija, uz utvrđivanje zakonskog okvira za sprovođenje internih kontrola, jer su brojni revizorski izvještaji ukazali na niz manjkavosti i grešaka u procedurama trošenja budžeta iz prethodnog perioda, što ja ne želim i neću dozvoliti.
Dakle, iako smo startovali u aprilu prošle godine, kapitalni budžet za fiskalnu 2009. godinu realizovan je u većem obimu nego ijedan raniji, čime sam vrlo zadovoljan, posebno zbog racionalnog pristupa i stroge primjene zakonskih obaveza i procedura.
Među više zakona koje je Vlada pripremila i usvojila ističem Zakon o visokom obrazovanju koji je, nakon tri mjeseca usaglašavanja i skupštinskih rasprava, usvojen jednoglasno. On je osnov koji će nam omogućiti da realizujemo ciljeve iz Strategije razvoja Brčko distrikta u oblasti obrazovanja. Ništa manje značajan nije ni Zakon o privatnom javnom partnerstvu, jer je uporište za brojne planirane projekte. Brčko će uskoro, nadam se, imati i dopunjen i izmijenjen Zakon o ekproprijaciji, bez čega nije moguće nastaviti započete i planirane krupne infrastrukturne projekate.
NN: Šta biste još izdvojili kao veoma značajno kada je u pitanju nastavak reformi u distriktu Brčko?
PAJIĆ: U nastavku reformi najvažniji posao je izdvajanje zdravstva distrikta iz budžeta i formiranje javne zdravstvene ustanove.
Uspjeh u radu ove vlade svakako je i završetak ili privođenje kraju naslijeđenih kapitalnih projekata. Prije svega, mislim na Fabriku vode, gdje su radovi bili obustavljeni duže od godinu dana, a sada se nalazi pred puštanjem u probni rad.
Da zima nije bila teška, vjerovatno bi imali njeno otvaranje za 8. mart - Dan distrikta, ali, bez obzira na to, uskoro će iz tog kapaciteta poteći voda na zadovoljstvo svih građana i privrede.
Drugi vrlo značajan projekat preuzet od prethodne vlade je dolazak u Brčko "Vindije" iz Varaždina, koja će ovdje graditi klaonicu s prerađivačkim kapacitetima, koji će omogućiti i ekapnziju proizvodnje u peradarstvu kroz ugovorne i kooperantske odnose, ne samo na području distrikta već i u susjedenim opštinama. Istina, postoji uslov koji prije toga moramo ispuniti, a riječ je o usvajanju projekta za rješenje otpadnih voda i lociranja glavnog kolektora za prečišćavanje u rejonu buduće "Vindijine" fabrike. Nadam se da ćemo u naredna dva do tri mjeseca biti u prilici da završimo taj dio posla.
Posebno želim naglasiti da je pri kraju i ugovaranje za realizaciju projekta izgradnje centra za hemodijalizu, o čemu se u Brčkom razgovara duže od pet godina dok, nažalost, broj pacijenata koji koriste vještački bubreg iz godine u godinu raste. Usvajanjem Zakona o privatnom javnom partnerstvu stvoreni su uslovi da bude izgrađen savremeni centar i da budu dugoročno obezbijeđeni kvalitetni uslovi za dijalizu.
NN: Pominjete Strategiju razvoja Brčko distrikta. Koji su projekti u vrhu prioriteta?
PAJIĆ: Iz tog dokumenta će proisteći praktično sve aktivnosti koje će ova vlada sprovoditi u svom mandatu. Kao ključnu tačku strategije izdvojio bih projekat osnivanje univerziteta u Brčkom. Ocijenili smo da bi to trebalo da bude motor razvoja distrikta. Planirali smo realizaciju po principu koji do sada na ovim prostorima nije primjenjivan. Radi se o ugovornom odnosu između Univerziteta u Ljubljani i Vlade Brčko distrikta, dakle, o čistom partnerskom ulasku u posao od zajedničkog interesa. Obostrane aktivnosti su u toku i ponoviću ono što sam već ranije izjavio - uvjeren sam da ćemo prvu generaciju na pet fakulteta u budućem kampusu Ljubljanskog univerziteta upisati u jesen 2011. godine.
Bitan strateški cilj je razvoj poljoprivrede, jer je sazrelo saznanje da je to oblast privređivanja u kojoj distrikt može imati komparativne prednosti u odnosu na druge djelatnosti i okruženje, s obzirom na resurse kojima raspolažemo i projekte koji su u planu. U tom pravcu je i naše opredjeljenje da jedan od fakulteta budućeg univerziteta bude i poljoprivredni.
Radićemo mnogo i na promociji distrikta kod nas i u svijetu, a nema boljih promotora od sportista, naravno, uz vrhunske rezultate. Usaglasili smo brojne projekte izgradnje infrastrukturnih objekata u oblasti sporta. Izgradnja fudbalskog stadiona sa 16.000 mjesta je u toku. Gradićemo i gradsku sportsku dvoranu kapaciteta oko 3.000 mjesta, te pokrivene bazene na postojećoj lokaciji izletišta Ficibajer. Struka će odlučiti o načinu izvođenja ovog projekta: ili će se pokrivka raditi na postojećim bazenima otvorenog tipa, ili izgradnjom novih, naravno, u zavisnosti od ekonomske opravdanosti ponuđenih rješenja. Uz sve te objekte, Zakon o sportu, koji je u proceduri, i fakultet za sport na univerzitetu, kao i mnogo dobrih i evropski vrijednih rezultata naših sportskih kolektiva i pojedinaca, smatram da će Brčko relativno brzo biti značajan sportski regionalni centar, u koji će dolaziti i sportisti i gledaoci iz zemalja okruženja i Evrope.
Bitan zadatak iz strategije su promjene u prostornom planiranju grada i opredjeljenje da se, umjesto velikog novca za angažovanje ovlaštenih institucija za izradu prostornih i regulacionih planova, formira zavod za izgradnju distrikta.
Iako distrikt ima svoju zakonodavnu vlast, to je trajan proces u kome se, uz usvajanje brojnih akata, primjenjuju državni zakoni za oblast gdje nemamo svoje, a iz mnoštva tih obaveza izdvojio bih izradu zakona o poreskoj reformi, koji se trenutno nalazi u fazi razmatranja i konsultacija sa stručnjacima iz Grčke i Slovenije, a tu je i set zakona u oblasti poreske politike, koji bi trebalo da omoguće da Brčko distrikt ponovo bude privlačniji i atraktivniji za investitore u odnosu na okruženje.
NN: Infrastruktura ostaje i dalje stalna obaveza. Šta je dobilo prednost u Strategiji razvoja Brčko distrikta?
PAJIĆ: Zaobilaznica, prije svega. Idejno rješenje dostavljeno je Evropskoj banci za obnovu i razvoj i uskoro očekujemo odgovor. Ukoliko bude pozitivan, mislim da ćemo brzo ući u realizaciju.
Rješenje problema otpadnih voda, koje sam već pomenuo, jednako je značajno za vitalne interese grada i građana, a posebno za industriju i privredu u cjelini. Fabrika vode s kapacitetom od 330 litara u sekundi je garancija za dugoročno zadovoljavanje potreba građana i industrije, ali nam ostaje obaveza da u narednih tri do pet godine intenzivno ulažemo u rekonstrukciju dotrajale razvodne mreže, kojoj je istekao vijek trajanja i, potpuno je jasno, ne može odgovoriti kapacitetu i potrebama. To su velika ulaganja koja nisu moguća bez kreditnih zaduženja, ali su neophodna i sa stanovišta ekoloških obaveza i zahtjeva u procesu pridruživanja EU.
NN: Vlast u Brčkom je koncentraciona i predstavlja specifičan model i novinu na ovim prostorima. Vi ste sigurno najpozvaniji da govorite o prvim iskustvima?
PAJIĆ: Taj oblik organizovanja vlasti ima prednosti, ali i nedostatke. Prednost je, primjera radi, u tome da se od projekta do projekta može tražiti "nova" većina za podršku, jer je iluzorno očekivati punu saglasnost u svakoj prilici. Mana koncentracione vlasti je što se u suštini o svemu mora obaviti usaglašavanje sa svim učesnicima u sistemu vlasti, gdje od svih parlamentarnih stranaka treba pokušati dobiti tu saglasnost. Nekada je taj proces dugotrajan i mukotrpan, a nekada se ispostavi da zbog određenih mišljenja pojedinih, pa i manje značajnih stranaka, bitna pitanja povlačimo sa sastanaka Koordinacionog tijela, jer pokušavamo obezbijediti veću podršku pa se iscrpljujemo na konsultacijama i gubimo dragocjeno vrijeme. Ipak, želim naglasiti da se uz toleranciju i kompromise koji samo uslovno podrazumijevaju "žrtvu", o najvećem broju pitanja postiže puni konsenzus.
Bez obzira na sve, ta koordinacija je najveći kvalitet u distriktu i mjesto za dogovor po svim, pa i manje značajnim pitanjima prije zasjedanja Vlade i ulaska u skupštinske klupe. Imam utisak da se to u BiH i na drugim nivoima vlasti ne dešava, o mnogo čemu se ulazi u rasprave, bez prethodno usaglašenih stavova, što samo usložnjava političku situaciju i bitno utiče na neefikasnost rada organa.
NN: Brčko je obilježilo deceniju od uspostave ove specifične lokalne zajednice kao distrikta BiH. Iskoraci su, nesporno, u mnogo čemu primjer za ostatak BiH. Kako Vi ocjenjujete taj period?
PAJIĆ: Mnogo se o tome govorilo i posljednhjih dana, ali ću ponoviti da je ovo, uz sve slabosti koje su prisutne, jedina istinska multietnička zajednica u BiH, u kojoj je na tim osnovama zasnovana i vlast i ponašanje ogromne većine građana, bez obzira na naciju i vjeru. Nije to idilična slika, ali je, bez sumnje, mnogo bolja od ostatka BiH pa i nekih zemalja regiona.
Sve institucije distrikta su u punom kapacitetu multietničke, odluke se, rekoh, donose najčešće konsenzusom, postoji visok stepen tolerancije i uvažavanja u svim sferama života i među tri nacionalne i religijske grupe. Bilo bi nepošteno da ja ocjenjujem deset godina sa stanovišta razvoja i trošenja budžeta koji je zaista bio zavidan, ali je nesporno urađeno mnogo. Sigurno da je moglo i više i racionalnije, posebno u oblasti ekonomije i zapošljavanja, jer je to mišljenje i mnogo većih stručnjaka od mene, kako u gradu tako i u ostatku države. Ako bih bio kritičan, ponavljam, kao posmatrač, a ne kao političar, onda imam utisak da je propušten jedan period mnogo povoljniji za dolazak investitora. Pred nama je vrijeme u kome ćemo se grčevito boriti da ostanemo zanimljivi za dolazak kapitala i produktivnje zapošljavanje, bez koga, ističem, nema stabilnog napretka.
NN: Znači li to da, po Vašem mišljenju, model distrikta Brčko može biti primjenljiv i u drugim sredinama BiH?
PAJIĆ: Vrlo je teško povjerovati da se ovakav sistem koji funkciniše u Brčko distriktu može "preslikati". On može kao model da bude dobar putokaz drugima u Bosni i Hercegovini, uz uvažavanje specifičnosti svake lokalne zajednice i neizbježnu modifikaciju u fukcionisanju, uz napomenu da bi taj proces sigurno trajao, jer smo ga mi gradili neposredno poslije rata i uz obilatu pomoć i prisustvo međunarodne zajednice.
NN: Upravo ste sami sebi postavili pitanje - supervizija, dokle?
PAJIĆ: Što se tiče učesnika u vlasti - supervizija može prestati sutra. Opšte su ocjene da smo spremni preuzeti odgovornost za funkcionisanje distrikta u interesu svih njegovih stanovnika i države BiH. Ja želim naglasiti da je prisustvo supervizora za ovih deset godina bilo od nemjerljivog značaja i pomoći da se ostvare rezultati koji su nas pozicionirali kao primjer mogućeg zajedničkog života i izgradnje trajnog pomirenja među narodima. Izuzetno je u tom periodu bila važna i neskrivena podrška Vlade SAD konceptu distrikta, ali smo došli u situaciju da i bez OHR-a dogovaramo sva bitna pitanja. To može potvrditi i supervizor Gregorijan, koji za posljednjih godinu dana gotovo da i nije direktno uticao na funkcionisanje Vlade i Skupštine. A, kada će otići, o tome ne odlučujemo mi. Podvlačim, nama supervizija ne smeta, ali nam zaista nije neophodna.
NN: Supervizor Gregorijan je sam najavio povlačenje u novembru prošle godine, a zatim je uslijedio "strujni udar" i navodni problemi oko snabdijevanja distrikta električnom energijom, što, kaže Gregorijan, "nije uslov", ali je očito razlog za produžetak njegovog prisustva u Brčkom?
PAJIĆ: To je izvan naše nadležnosti i problem nametnutog rješenja od strane visokog predstavnika u BiH u vezi sa snabdijevanjem distrikta električnom energijom mogu riješiti samo visoki predstavnik, supervizor i Vlada RS. Ja nisam učesnik tog procesa i niko iz Vlade ili Skupštine, a Javno preduzeće "Komunalno Brčko" je jedini pregovarač u tom procesu. Jasno je da supervizor želi preko DERK-a obezbijediti snabdijevanje distrikta strujom u okvirima zakona, jer je to, kako je rekao, "garancija da Brčko neće ostati u mraku zbog bilo čije političke volje". Da li je to najbolji put, pokazaće vrijeme. Ponavljam, mi smo apsolutno izvan cijelog procesa. Želim i o uvoj prilici naglasiti: nikada i niko iz RS nije rekao da na bilo koji način namjerava u budućnosti uskratiti snabdijevanje distrikta električnom energijom. Naprotiv, najodgovorniji funkcioneri tog entiteta tvrde i javno izjavljuju da su spremni na potpisivanje ugovora s Javnim preduzećem "Komunalno Brčko" za dugoročno snabdijevanje strujom po cijenama kao u RS, ne isključujući pravo distrikta da je kupuje i od povoljnijeg ponuđača na slobodnom tržištu. Ali, za to je potrebna licenca koju nemamo, a ona je u nadležnosti državne komisije.
Sve što želim kazati je da, kao gradonačelnik i odgovoran čovjek u vlasti, dijelim mišljenje građana: nama treba stabilno i sigurno snabdijevanje električnom energijom koju ćemo plaćati po najnižoj mogućoj cijeni. Bićemo zahvalni svakoj instituciji ili pojedincu koji nam to obezbijedi, sve drugo je manje prihvatljivo. Vjerujem da je to dovoljno snažan argument koji će omogućiti Brčkom i Brčacima da izbjegnu taj, kako ste kazali, "strujni udar", jer bi u suprotnom moglo biti teških i nesagledivih posljedica koje, ubijeđen sam, niko u ovoj zemlji i međunarodnim institucijama zaista ne želi.