Rifat Dolić, predsjednik Demokratske narodne zajednice BiH, ocijenio je da ova struktura vlasti ne može postići dogovor ni oko čega, pa ni oko najbanalnijih stvari.
On ističe da u BiH vlada nepovjerenje te da građani na sljedećim izborima moraju dati povjerenje ljudima koji su spremni na kompromis i koji će se dogovarati.
"Od propasti aprilskog paketa ustavnih promjena, u BiH su se formirale dvije potpuno različite politike, rekao bih dvije borbene parole. S jedne strane Haris Silajdžić i njegova kampanja 100 odsto BiH i sa druge strane, po meni, racionalan potez Dodika, zaštita Dejtona pa, čak i izdvajanje RS iz BiH", kazao je Dolić.
Dolić naglašava da je RS ustavna kategorija i da je ona nesporna te da se politika u BiH mora preusmjeriti na ekonomiju, ali da je ne vode političari nego ekonomski stručnjaci.
NN: Kako komentarišete situaciju u vezi s hapšenjem Ejupa Ganića?
DOLIĆ: Hapšenje Ganića oslikava stanje u BiH. Mislim da je u svemu ovome kriva država BiH koja nije pravovremeno reagovala. Ako je protiv Ganića bila podignuta optužnica ili otvorena istraga za taj proces, to je trebalo dovesti do kraja. Od prvog dana u ovoj državi postoji podjela. Od početka je trebalo biti procesuiranje svakoga ko je učinio zločin. U BiH svaki narod brani svoga optuženog i to je problem. Orkestriranje odbrane Ganića i priča oko toga je samo dio predizborne kampanje a, glavnu ulogu odigraće pravo i politika.
NN: Da li je u BiH moguće napraviti dogovor oko bilo čega?
DOLIĆ: Smatram da ova ekipa ljudi koja je sada u vlasti apsolutno se ne može dogovoriti ni oko čega. Oni se ne mogu dogovoriti ni oko banalnih stvari kao što je popis stanovništva. On je obaveza BiH i BiH je jedina zemlja u svijetu koja je promašila desetljeće u popisu stanovništva.
Ako imamo pretenzije da budemo članica EU, a imamo, apsurd je da ne popišemo stanovništvo, a u EU se zna koliko ima drveća.
NN: Da li u tom popisu građani treba da se izjašnjavaju o vjerskom i nacionalnom identitetu?
DOLIĆ: To je stvar gdje politika treba da odradi svoje. Treba da prestanemo da lažemo sami sebe. Ako bi takav popis stanovništva zbog ratnih dešavanja odudarao od onoga iz 1991, on treba da se primjenjuje još neko vrijeme. Na kraju krajeva ta struktura ništa ne znači i ničemu ne služi osim političarima da dobiju nekoliko poena koketirajući na tu nacionalnu kartu. Ta struktura se ne primjenjuje ni tamo gdje je to Ustavom obavezno a, to su institucije vlasti.
NN: Kako gledate na ustavne promjene u BiH i buduće ustrojstvo države BiH?
DOLIĆ: To preustrojavanje ne može biti radikalno ovako kako se traži i ono mora ići korak po korak. Realno je da BiH mora dobiti još neke konture države, ali isto tako je realno da se izvrši decentralizacija i da se ne vrši koncentracija vlasti u jedan centar ili nekoliko centara. Ono što se mora uraditi je usklađivanje Ustava s presudom Suda za ljudska prava u Strazburu. E sad, šta će se moći još provući kroz to, to je stvar političkog dogovora, ali mislim da je povećanje broja poslanika realno i potrebno jer sa ovim brojem se ne može odgovoriti na zahtjeve svih institucija. U ovoj zemlji je problem što niko nikome ne vjeruje i zbog nepovjerenja se ne može uraditi ništa.
NN: To nepovjerenje se najbolje oslikava na popisu državne imovine i potpuno različitim viđenjima tog problema. Da li državnu imovinu treba uknjižiti na BiH?
DOLIĆ: Politika se miješa tamo gdje joj nije mjesto. Stvar je nerazumjevanja i nepovjerenja i sramota je da visoki predstavnik nama popisuje našu imovinu. Državna imovina se prvo gruntovno upisuje na državu što je i definicija državne imovine a, poslije se dodjeljuje na korištenje institucijama i entitetima.
NN: Kako je onda moguće da je oko 70 odsto te imovine u RS iako je Sarajevo oduvijek bilo glavni grad i centar svih institucija bivše države?
DOLIĆ: Moguće je da tamo nije popisano sve kako treba i ne znam šta je razlog tome. Možda je tamo državna imovina otišla prije popisa u neko drugo vlasništvo, ali to je nebitno. Nebitno je da je i 100 odsto te imovine u jednom ili drugom entitetu. Stvar je dogovora i to nedostaje.
NN: Da li BiH treba kancelarija visokog predstavnika i koliko je realno da se ona transformiše u kancelariju predstavnika EU?
DOLIĆ: Da budem iskren, danas bez visokog predstavnika bi bilo još gore i on je potreban BiH. Sa ovakvim učesnicima u vlasti neko mora biti arbitar u svemu tome jer sadašnja garnitura nije sposobna da vodi ovu državu. Nakon izbora uloga visokog predstavnika će se smanjivati i na kraju ukinuti jer BiH ne može u Evropu sa njim.
NN: Da li će DNZ imati svog kandidata na izborima za mjesto člana Predsjedništva BiH i kakav rezultat očekujete za svoju partiju?
DOLIĆ: Kao stranka koja ima aspiracije da ima više političkog uticaja u BiH kandidovaćemo nekoga iz svojih redova za člana Predsjedništva BiH, ali još ne znamo koga i iz kojeg naroda. U izbornim ciklusima imali smo svoje kandidate za potpredsjednika RS i na taj način želimo da promovišemo naše gledanje i suživot u BiH. Očekujemo da ćemo dobiti veći politički uticaj i da vlast formiraju ljudi koji su spremni na dogovor. Nadam se da će poslije izbora prevladati ono ljudsko u nama i da će biti više povjerenja.