Postizanje dogovora sa Srbijom i Hrvatskom o uzajamnom priznavanju certifikata stvoriće pravni okvir za rješavanje problema necarinskih barijera, kaže Mladen Zirojević, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
"Intenzivno radimo na identifikovanju i ukidanju nedozvoljenih necarinskih barijera, te pronalaženju rješenja za necarinske barijere koje proizlaze iz razloga sigurnosti proizvoda", ističe Zirojević.
NN: Uprkos poboljšanjima u plasmanu hrane u prošloj godini i dalje bilježimo veliki debalans u razmjeni sa susjedima. Hoće li i koliko izmjene Zakona o carinskoj tarifi, carinskoj politici, stranim investicijama, pa i doneseni Zakon o duvanu BiH, uticati na poboljšanje položaja domaćih proizvođača?
ZIROJEVIĆ: Kada ste pomenuli ova četiri zakona, mogu reći da je riječ o zakonima koji direktno poboljšavaju položaj naših privrednika u različitim oblastima. Suština izmjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o politici direktnih stranih ulaganja jeste pojednostavljenje poslovnog okruženja za strane ulagače u dijelu gdje se proces registracije stranog ulaganja skraćuje, a čime se stvaraju povoljniji uslovi za investiranje. Takođe, izmjenama zakona omogućeno je da strani ulagači u oblasti namjenske industrije i industrije dvojne namjene mogu kupovati preduzeća sa više od 49 odsto vlasništva, čime smo omogućili stranim investitorima da im ulaganje u namjensku i industriju dvojne namjene u BiH postane jednostavnije i privlačnije. Kada su u pitanju izmjene Zakona o carinskoj tarifi, tu je riječ o sniženju carinskih stopa za 31 tarifni stav u okviru carinske tarife BiH u oblasti metalne, tekstilne industrije i poljoprivrede. Za metalnu i tekstilnu industriju carinske stope su sa nacionalne carinske stope BiH snižene na nivo EU i automatski je Privremeni sporazum korigovan s ovim izmjenama. Kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi, u okviru kvote od 700 tona za žive svinje do 50 kilograma za priplod, koje naši poljoprivrednici najčešće uvoze, snižena je carinska stopa na nula posto. Izmjene i dopune Zakona o carinskoj politici BiH odnose se na produženje rokova za vođenje postupka radi naplate carinskog duga, koji je rezultat radnje koja je u vrijeme kada je počinjena podlijegala krivičnom postupku. Rok je sa tri godine produžen na deset godina, čime je carinskim organima omogućeno da efikasno provedu Zakon o carinskoj politici BiH. Zakon o duvanu BiH je sveobuhvatan zakon koji potpuno poboljšava uređenost tržišta duvana i duvanskih proizvoda u BiH, a samim tim i domaćih proizvođača.
NN: Iako se mjere za poboljšanje domaće proizvodnje koje ste utvrdili dijelom realizuju, koliko je realno da većina njih bude ispoštovana?
ZIROJEVIĆ: Koliko će pojedine mjere biti realizovane zavisi isključivo od angažovanosti i kvaliteta rada institucija koje su nadležne u pojedinim oblastima. Ministarstvo je u okviru predviđenih 25 mjera ugradilo i posebnu mjeru koja se odnosi na uspostavljanje sistema monitoringa i evaluacije u sektoru poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja radi sagledavanja efikasnosti sprovedenih mjera. Svaka mjera će biti predmet praćenja i ocjenjivanja ovog ministarstva. Takvim pristupom nastojimo u potpunosti obezbijediti ispunjavanje ciljeva koji se odnose na poboljšanje konkurentnosti domaćih proizvođača, poboljšanje zadovoljenja domaćeg tržišta i bolju iskoristivost raspoloživih resursa.
NN: Predložili ste, na primjer, entitetima da u budžetima predvide više sredstava za podsticaje, ali Vašu preporuku nisu baš poslušali?
ZIROJEVIĆ: Evidentno je da u BiH postoji nesklad između velikih potencijala koje ima poljoprivreda i ograničenih finansijskih mogućnosti poljoprivrednika. U Republici Srpskoj nivo izdvajanja za poljoprivredu je oko šest odsto budžeta entiteta, dok je taj procenat u FBiH gotovo upola manji. Ako se u ovom području resursi u oblasti stočarstva, voćarstva i prerađivačke industrije žele staviti u funkciju razvoja, podići konkurentnost domaće proizvodnje i unaprijediti kvalitet življenja seoskog stanovništva, moraju biti izgrađeni uslovi za veću i kvalitetniju finansijsku podršku, prvenstveno povećanjem budžetskih izdvajanja za poljoprivredu. Obaveza institucija nadležnih za poljoprivredu na svim nivoima u BiH je da preduzmu sve potrebne mjere, između ostalog, i dodatna izdvajanja kako bi se naši poljoprivredni proizvodi mogli nositi s konkurencijom prvenstveno na sopstvenom tržištu, a jednako tako osigurati plasman na druga tržišta, pogotovu tržište EU.
NN: Necarinske barijere su i dalje najveći problem u trgovini sa zemljama CEFTA. Može li inicijativa o razmjeni certifikata sa Srbijom i Hrvatskom, a na čemu i Vaše ministarstvo radi, dokinuti glavninu prepreka u trgovini s ovim zemljama?
ZIROJEVIĆ: Ministarstvo intenzivno radi na dva kolosijeka: identifikovanju i ukidanju nedozvoljenih necarinskih barijera, te pronalaženju rješenja za necarinske barijere koje proizlaze iz razloga sigurnosti proizvoda. U tom smislu je, kao što ste i sami naveli, iniciralo razgovore i adekvatno rješavanje pitanja međusobnog priznavanja dokumenata o usklađenosti sa Srbijom i Hrvatskom kao dva najveća i najvažnija trgovinska partnera unutar CEFTA. Postizanje dogovora sa dvije zemlje treba da stvori pravni okvir za rješavanje ovog pitanja. Značajan dio posla ostaje na unutrašnjem planu, na daljem razvijanju zakonodavnog i institucionalnog okvira koji bi osigurao izdavanje dokumenata za širi spektar roba. U tom smislu, sigurni smo da bi aktivnosti Ministarstva, ali i niza drugih institucija, dovele do rješavanja najvećeg broja problema necarinskih barijera, a konsekventno tome i do povećanja mogućnosti za izvoz bh. proizvoda uz eliminisanje određenih troškova.