Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) BiH nije imala hrabrosti da sankcioniše Federalnu televiziju (FTV) zbog prikazivanja video-klipa s portala YouTube, emitovanog u emisiji "60 minuta", kaže Nikola Deretić, član Upravnog odbora BHRT.
"Ukupno ponašanje RAK-a u odnosu na emisiju '60 minuta' u meni izaziva sve veću sumnju da je RAK potpuno svjestan snage interesnih grupa koje stoje iza pomenute emisije i ljudi koji je uređuju i nema hrabrosti da se uhvati s njima u koštac", kaže on i dodaje da je RAK u prvom saopštenju postupio kontradiktorno u odnosu na odluku da taj prilog ne predstavlja kršenje kodeksa.
NN: Kako komentarišete nalaz RAK-a da FTV nije prekršila Kodeks za emitovanje RTV programa, kada su u prilogu "Vidimo se u Bileći" u emisiji "60 minuta" srpsko rukovodstvo predstavili kao pripadnike Trećeg rajha?
DERETIĆ: Nisam ni očekivao da će RAK kazniti Federalnu radio-televiziju. I ranije je bilo mnogo neprofesionalnih uređivačkih pristupa u toj emisiji i žalbi na takve priloge koje RAK po pravilu nije sankcionisao. Često se pitam čemu služi kodeks, koji je usvojilo Vijeće RAK-a. Izgleda da ga ni oni sami ne poštuju.
Nevjerovatan je raskorak između saopštenja za javnost, koje je RAK poslao nakon emitovanja tog priloga koje su objavili svi mediji. RAK je tada jasno upozorio FTV da, upotrebljavajući takav oblik satire, ozbiljno ugrožava profesionalne i etičke standarde i funkciju javnog servisa i da su iznenađeni šutnjom Upravnog odbora i Programskog savjeta te medijske kuće. Nakon odluke da FTV bude oslobođena programske odgovornosti, najmanje što bi bilo moralno je da se RAK izvini javnosti zbog sadržaja ranijeg saopštenja.
NN: Hoće li biti tog izvinjenja?
DERETIĆ: Ma, mislim da do toga neće doći. U RAK-u su svjesni da je njihovo saopštenje imalo potpun smisao i da je utemeljeno na profesionalnim principima. Zašto se desio potpuni obrt u ocjeni istog problema, odgovor treba potražiti u RAK-u. Ukupno ponašanje RAK-a u odnosu na emisiju "60 minuta" u meni izaziva sve veću sumnju da je RAK potpuno svjestan snage interesnih grupa koje stoje iza pomenute emisije i ljudi koji je uređuju i nema hrabrosti da se uhvati s njima u koštac.
NN: Koje su to grupe?
DERETIĆ: Ne bih želio o tome sada bez konkretnih argumenata spekulisati.
NN: Iz ovoga što kažete proističe da se RAK ne postavlja prema svim javnim emiterima isto?
DERETIĆ: Nakon ove odluke RAK-a nesumnjivo je tako. I ne samo kada su u pitanju javni servisi. Bilo je i do sada dosta objavljenih priloga koji su, ako bi se doslovno tumačio Kodeks RAK-a za javne servise, nesumnjivo zasluživali kazne.
NN: Koje je najbolje rješenje za javni medijski prostor u BiH?
DERETIĆ: Još prije punih pet godina ekspertni tim BBC-ja je napravio osnove za reorganizaciju i to je ta famozna korporacija koja je zastala kod usvajanja statuta. Prvo, vrijeme je pregazilo postavke koje su tada postavljene i kao model su prevaziđene. Drugo, Zakon o javnom RTV servisu je u mnogim članovima proturječan i ne daje mogućnost da se ona uspostavi na zakonskim i kvalitetnim osnovama.
Naveli smo nekih 15 do 20 članova zakona koji su u najmanju ruku nerazumljivi i od parlamenta BiH tražimo da dobijemo pojašnjenje. Bez tog pojašnjenja ne možemo usvojiti kvalitetan statut koji je osnova za registraciju i za izbor generalnog direktora korporacije. Na osnovu zakona i sadašnje objektivne situacije, nema uslova za to. Usvajanjem statuta mi bismo preuzeli odgovornost tri upravna odbora na sebe za dalje procese, a ovaj upravo odbor to ne želi.
NN: Koje onda konkretno rješenje Vi nudite?
DERETIĆ: Treba uspostaviti samo neke zajedničke funkcije koje su od koristi za sva tri emitera. Na zajedničkom tržištu nabavke programa, pitanja prava, tri emitera mogu imati povoljnost kada zajednički nastupaju prema vani. Ima zajedničkih stvari kod kojih mogu biti ostvarive zajedničke funkcije. Mislim da bi bilo pogubno centralizovati programsku politiku i ovi slučajevi, poput "Vidimo se u Bileći", to jasno pokazuju i govore nam da to nikad više ne smije biti kao nekad, centralizovani program, uređivačka politika, jer takva je snaga određenih interesnih grupa i takve su različitosti između dva entiteta i tri konstitutivna naroda da bi jedinstvena uređivačka politika bila pogubna.
NN: Imaju li Hrvati, kao konstitutivan narod, pravo na svoj kanal?
DERETIĆ: Ako govorim kao građanin, nesumnjivo je da jedan konstitutivan narod ima pravo na neki oblik serivsa koji će zastupati interese tog naroda. Sudeći prema klimi u Sarajevu, u RTV domu i određenim političkim krugovima, taj kanal je vrlo teško ostvariti. Ima i puno nesnalaženja kod Hrvata kako bi trebalo da izgleda jedan medij koji bi se obraćao tom narodu. Krenuli su krivim putem i sad su u jednoj stranputici iz koje se teško čupaju.
Mislim da su na tom putu apsolutno zanemarili zakonsku ulogu odbora sistema. Morali su sjesti s nama iz Ministarstva za saobraćaj i komunikacije, a do tad to nikad nisu učinili u zvaničnoj formi s vrlo ozbiljnom analizom i s preporukama i zapisnikom koji će ostati kao trag. Bilo je nekih malih sastančića, odnosno jedan, u kojem smo im jasno ukazali na probleme koji mogu nastati. Pokušaj da se pravi redakcija unutar BHT je potpuno promašen put jer nema uporište u zakonu i daje za pravo srpskom narodu da traži svoju redakciju u okviru BH radio-televizije.