SARAJEVO, BANJALUKA - Bosna i Hercegovina, uz Ugandu, najmanje sprovodi u praksi antikorupcijske zakone, pokazalo je globalno istraživanje američke agencije "Global Integrity".
"Uprkos ogromnim iznosima strane pomoći, uključujući i značajnu pomoć upućenu za poboljšanje uprave i borbu protiv korupcije, malo je primjera koji bi pokazali da je običan bh. građanin imao koristi od svih tih silnih pravnih i regulatornih reformi koje su ostale puko slovo na papiru", izjavio je, predstavljajući izvještaj, izvršni direktor "Global Integrityja" Nataniel Heler.
Istraživanje otkriva da je BiH vješta u kreiranju zakona koji odgovaraju zahtjevima stranih donatora, ali propušta da ih provodi u praksi.
U istraživanju je kao primjer navedeno postojanje Kancelarije ombudsmana na državnom nivou, koja se u praksi doživljava kao nemoćna institucija koja rijetko kada postupa po žalbama građana.
"Jedan od najvećih problema u BiH je nedostatak nadzora nad donacijama za predizborne kampanje. Visina iznosa koji se mogu donirati u predizbornim kampanjama je ograničena, a političke partije i nezavisni kandidati imaju obavezu da navedu svoje izvore finansiranja. Međutim, u praksi to nije tako", navedeno je u izvještaju.
BiH je nedavno usvojila Strategiju za borbu protiv korupcije, a predviđeno je da bude formirana i agencija.
Karolina Ravo, specijalni predstavnik Generalnog sekretara Savjeta Evrope, kazala je da oni ne daju ocjene poput ove kada je riječ o korupciji, ali da daju preporuke kako se nositi s tim problemom.
"Mi dajemo preporuke zemlji, kroz tijelo koje zovemo GRECO, i ono što ja mogu reći je to da je nivo implementacije preporuka GRECO u BiH najslabija u regionu. Ima 16 preporuka, a BiH je do februara 2009. implementirala samo četiri, što je jako loše", kazala je Ravo i dodala da se ne može reći da nije postignut baš nikakav napredak.
"Ono što nam sada treba, a što je do sada bilo problematično je implementacija zakona i GRECO preporuka", kazala je Ravo.
Momir Dejanović, direktor Centra za humanu politiku iz Doboja, komentarišući izvještaj, rekao je da su za stanje i rangiranje BiH odgovorni domaća vlast i predstavnici međunarodne zajednice.
"Državna vlast je odgovorna za to što nisu pripremili i donijeli zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine i poboljšali rješenja u drugim propisima, što nisu uspostavili agenciju za borbu protiv korupcije, što se nisu odrekli koruptivnog ponašanja i što nisu preduzeli potrebne mjere na jačanju institucionalnih kapaciteta za borbu protiv korupcije i kriminala", ističe Dejanović.
Dejanović naglašava da posebnu odgovornost u ovoj oblasti ima pravosudna vlast, koja je svojim efikasnijim radom mogla ovaj problem značajno umanjiti.
"Takođe, treba postaviti pitanje odgovornosti tužilaca u BiH zbog čega otkriju i procesuiraju manje od pet odsto stvarno izvršenog organizovanog i privrednog kriminala", kazao je Dejanović i dodao da su Međunarodna zajednica i, posebno, OHR odgovorni za to što se ovaj problem održava i uvećava s njihovim prisustvom.