BANJALUKA - Prema istraživanju Agencije "Prime communications", sprovedenom nad građanima RS o ulasku BiH u NATO, njih 47 odsto protivi se ulasku u taj savez, dok je podršku dalo 22,9 odsto od ukupno 850 ispitanika.
Po pitanju ulaska BiH u NATO i na pitanje "Da li BiH treba da pristupi NATO savezu", 23,5 odsto građana je neodlučno, dok je 6,6 odsto odbilo da se izjasni.
Ispitivanje o ulasku u NATO rađeno je od 20. do 28. februara ove godine i u njemu je učestvovala opšta populacija starija od 18 godina.
Prema polnoj pripadnosti anketiranih, žene se manje protive ulasku BiH u NATO od muškaraca, dok veći broj žena nije znalo da odgovori na to pitanje.
Rajko Vasić, generalni sekretar SNSD-a, kaže da konačni podatak uopšte ne čudi jer stanovništvo RS još ima negativno gledanje na NATO zbog dešavanja u RS i na Kosovu.
"Niko ne radi na propagandi i predstavljanju prednosti NATO pakta, čak naprotiv, radi se na njegovoj diskreditaciji. Sam NATO nije preuzeo ništa da poboljša tu sliku, a odlaganjem pristupanja BiH MIP-u poslali su poruku koju je narod shvatio na taj način", objašnjava Vasić.
Da bi procenat građana u RS bio veći po pitanju ulaska u NATO, potrebno je povesti opštu kampanju i stanovnicima RS i BiH prezentovati prednosti i nedostatke ulaska u tu vojnu alijansu.
"Potrebno je da vlasti u BiH rade na promociji ulaska u taj savez, a ne da građani nemaju pojma šta znači ta alijansa", smatra Vasić.
Slobodan Nagradić, potpredsjednik PDP-a, kaže da podržava stav građana RS po ovom pitanju, te da sada pored problema koje ima RS i BiH nije vrijeme za priču o NATO-u.
"Političari ne bi smjeli da ignorišu volju građana. Moguće je da građani griješe, ali te integracije u NATO treba ostaviti sa strane za neka bolja vremena i u svakom slučaju uvažavati volju birača", smatra Nagradić.
Derek Čepel, portparol NATO-a u BiH, komentarišući istraživanje rekao je da stanovništvo u RS o NATO-u misli na bazi prošlosti i istorije, te da je NATO budućnost, a nikako prošlost.
"NATO će pomoći ljudima u stvaranju bolje budućnosti i stvaranju poslova i približavanju u EU. Ulaskom u NATO poboljšava se ekonomija i socijalna situacija u zemlji", objašnjava Čepel.
On naglašava da NATO misija u BiH pokušava ljudima objasniti da ulazak u NATO predstavlja investiciju u budućnost ljudi i u budućnost njihove djece.
"U zadnjih nekoliko godina mi smo posjećivali RS i ljudi su bili uglavnom otvoreni o ideji ulaska u NATO i dosta njih se interesovalo šta su beneficije i prednosti učlanjenja u ovaj savez", naglašava Čepel.
U NATO štabu u BiH naglašavaju da anketa zavisi od samog pitanja i od ljudi koji su bili anketirani, odnosno da li su to borci iz prošlog rata koji su vjerovatno protiv NATO integracija ili studenti i mlađa populacija koja je dosta otvorena prema tom pitanju.
Ono što je bitno, a vezano je za NATO integracije je to što ljudi u čitavoj BiH ne postavljaju etnička ili nacionalna pitanja, već se uglavnom interesuju o prednostima koje donosi članstvo u vojnu alijansu.
Zapadni Balkan za 10 godina u NATO-u
Džordž Robertson, bivši generalni sekretar NATO-a, ocijenio je da su zemlje zapadnog Balkana postigle značajan napredak i izrazio uvjerenje da će za 10 godina čitav region biti u sastavu Alijanse.
Podsjećajući da su na Balkanu prije 15 godina bjesnili sukobi, Robertson je naglasio da je to vrijeme prošlo i da je sada doba "utemeljenja trajnih institucija".
"Srbija želi da se pridruži EU. Hrvatska je postala članica NATO-a i pred ulaskom je u EU. Slovenija je članica obje institucije. BiH će vremenom postići to isto. Crna Gora kaže da želi učlanjenje i u NATO i u EU, a vjerujem da će joj se u tome pridružiti i Srbija", rekao je Robertson, napomenuvši da bi Makedonija već bila u NATO-u da nije u sporu s Grčkom oko imena.