SARAJEVO - Klinički centri i bolnice u Sarajevu, Mostaru i Zenici zbog nedostatka novca nemaju reagense za alergotestove, a nekima su na izmaku i zalihe lijekova.
Nadležni u ovim kliničkim centrima tvrde kako ove probleme ne mogu sami riješiti, te da kompletno društvo mora shvatiti kako je zdravstvo skup sistem i da u njega mora biti uloženo mnogo više novca nego što je sada.
Ante Kvesić, generalni direktor Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, tvrdi kako su zalihe lijekova u ovoj bolnici minimalne i ni sam ne zna koliko će još dugo pacijenti moći biti snabdjeveni.
"Imamo poteškoća s nabavkom svih lijekova. Stanje na tržištu je takvo da ne možemo dobiti lijekove bez avansnog plaćanja, a novca nemamo. Svega nam nedostaje. Iako su zalihe lijekova minimalne, još uspijevamo opslužiti potrebe pacijenata. Ima i pacijenata koji se već sami snalaze", rekao je Kvesić i istakao da je upitno koliko dugo će moći na ovaj način funkcionirati.
Dok pacijenti u Kliničkom centru u Mostaru strahuju zbog nestašice lijekova, pacijenti u Sarajevu ne mogu uraditi nijedan alergotest jer u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) nema reagensa neophodnih za ovu vrstu testiranja.
Jasenko Karamehić, šef Klinike za imunologiju KCUS-a, kaže kako ova medicinska ustanova nema novca za nabavku reagensa, te u rješavanje ovog problema mora biti uključen kompletan sistem.
"KCUS je ranije, dok nas nije zahvatila recesija, kupovao ove reagense. Sad nije u mogućnosti, tako da nemamo reagensa, a pacijenti su na čekanju do daljeg. Jedan alergijski test košta od 150 do 200 KM, a participacija koju pacijent plaća je pet KM", istakao je Karamehić, dodajući kako je KCUS prije nekoliko godina uveo zavidnu dijagnostiku i kupio savremene aparate za različita testiranja.
Alergotestove ne rade ni u Kantonalnoj bolnici Zenica jer im nedostaje samo još jedan sastojak kako bi kompletirali analizu.
"Vjerujemo kako ćemo ovu reagenciju dobiti već naredne sedmice kako bismo mogli testirati pacijente. Sada, pošto ne možemo raditi testiranja, uzmemo serum od pacijenta. Sve pripremimo i čekamo na reagenciju", kazala je Dijana Šarić iz mikrobiološkog laboratorija Kantonalne bolnice Zenica.
Mustafa Cuplov, ministar zdravlja Kantona Sarajevo, tvrdi kako ovo ministarstvo nema novca za nabavku reagensa niti će ga imati.
"KCUS je samostalna zdravstvena ustanova koja poslove dogovara sa Zavodom zdravstvenog osiguranja KS. Nekoliko kantona su osnivači KCUS-a. Osim ove proizvoljne priče kako nedostaje reagensa nisam dobio nikakav analitički prikaz. Ne sumanjam da im nedostaje novca, ali ovako ne može. KCUS-u godišnje bude dodijeljeno oko 100 miliona KM za sve njegove projekte", rekao je Cuplov.
Iako u apotekama u sklopu Kantonalne bolnice Zenica i KCUS-a tvrde kako imaju dovoljno svih neophodnih lijekova i medicinskih sredstava, upozoravaju kako ne mogu nabaviti hipertoničnu glukozu jer ove otopine uopće nema na tržištu.
S obzirom na to da više nemaju ni zaliha ove glukoze, pribjegli su zamjenskim lijekovima za podizanje nivoa šećera u krvi, koji su mnogo skuplji.
"Već mjesecima čekamo na isporuku hipertonične glukoze. Imali smo zaliha, ali sad je već problem. Za ovu otopinu postoji zamjena, ali je mnogo skuplja. Manjak ove otopine sad pokušavamo zamijeniti i sa manje postototnom glukozom", objasnila je Dubravka Aleksić, zamjenik šefa apoteke KCUS-a.
Majda Behram-Stojanov, portparol Centra civilnih inicijativa, kaže kako je ova organizacija sa Centrom za humanu politiku pokrenula kampanju da pacijenti sa zdravstvenim knjižicama sami odluče hoće li pomoć tražiti kod privatnih ili liječnika zaposlenih u javnim ustanovama.
"Ovdje prije svega treba postaviti pitanje šta je vlastima prioritet - zdravlje ljudi ili nešto drugo. Upravo zbog nestašice svega i svačega, dugotrajnih čekanja, ali i odgovornosti ljudi u javnom zdravstvenom sektoru, pokrenuta je ova kampanja", rekla je Behram-Stojanova i ocijenila da građani za novac koji daju u zdravstveni sektor ne dobijaju usluge koje im i pripadaju.