Analize

Domaći proizvodi istiskuju strane sa polica

Domaći proizvodi istiskuju strane sa polica
Foto: N.N. | Domaći proizvodi istiskuju strane sa polica
Dejan Tovilović

SARAJEVO - Iako u mnogim segmentima još dominiraju regionalni ili globalni igrači, domaće kompanije iz prehrambenog sektora osvajaju sve više tržišnog udjela i polako potiskuju stranu konkurenciju, pokazuju posljednji podaci "Euromonitora", renomirane analitičke kuće.

Kao uspješne domaće kompanije koje su u 2018. godini povećale tržišni udio, "Euromonitor" navodi "Fratello Trade", "Adria MM", "Vispak", "Akova Group", "Pavić", "Menprom", "Bimal", "Vegafruit"...

Na tržištu pekarskih proizvoda dominiraju domaće kompanije koje su se fokusirale na izgradnju vlastitih specijalizovanih pekarskih maloprodajnih lanaca, kao što su "Krajina klas" i "Žitopeka".

Oni, kako se navodi, u centralama proizvode tijesto, zatim ga distribuišu svojim maloprodajnim objektima, gdje dovršavaju pečenje.

"Ledo" ima udobnu lidersku poziciju u segmentu zamrznutog voća i povrća u BiH, ali zbog negativnog uticaja restrukturiranja svog vlasnika "Agrokora", izgubili su dio tržišta. To je najbolje iskoristio banjalučki "Fratello Trade", koji je koristio poboljšanja u dostupnosti svojih proizvoda pa je kompanija istisnula "Ledo" sa polica u nekoliko značajnih maloprodajnih lanaca i malih nezavisnih trgovaca.

"Akova grupa" vodi u segmentu prerađenog mesa i morskih plodova. Kompanija je pozicionirana u niskosrednjem dometu ohlađenog i zamrznutog prerađenog mesa, prvenstveno nudeći pileće proizvode, ali i govedinu.

Domaći i regionalni igrači dominiraju segmentom prerađenog mesa i morskih plodova, dijelom zbog svijesti o preferencama domaćih potrošača.

"Upoznati su s tradicijom prerade mesa i morskih plodova u regionu i najbolje su pozicionirani da isporučuju specifikacije proizvoda na koje su potrošači navikli", pojašnjava "Euromonitor".

Bh. proizvođači "Pavić", "Menprom" i "Fratello Trade" zabilježili su najveći porast udjela u proizvodnji obrađenog mesa i morskih plodova tokom 2018. godine.

Sa druge strane, regionalni proizvođači, pod vođstvom "Podravke" i "Leda" dominiraju gotovim obrocima. Domaći igrači se povlače, prije svega "Jami", koji je prvobitno isporučivao tradicionalnu bosansku kuhinju u obliku spremljenih obroka, ali je sada isključivo prisutan sa svojim zamrznutim asortimanom pica.

"Barilla Holding" vodi u segmentu riže, tjestenina i rezanaca. Kompanija je jedini proizvođač sa dvostrukim cijenama prodaje zahvaljujući snažnom brendu i prisustvu u svim većim maloprodajnim lancima. Domaći proizvođač "Adria MM" bilježi najveći rast prodaje u ovom segmentu tokom 2018. godine, a kako se navodi u istraživanju, pokazala je kapacitet da uvede nove inovativne proizvode, osvježavajući svoj standardni dizajn ambalaže i lansirajući tjestenine izrađene od integralne pšenice.

"Podravka" je nastavila da dominira u segmentu supa, a "Vispak", vodeći domaći proizvođač supa, ostvario je najveći rast učešća u 2018. godini, uz povećanu prisutnost na policama. "Podravka" je nastavila u 2018. godini udobnu vodeću ulogu u sosevima, prelivima i začinima.

Jedini značajan domaći igrač u jestivim uljima je "Bimal", a kao i neki drugi domaći proizvođači, i on je zabilježio porast tržišnog učešća tokom 2018. godine, uz poboljšanje raspoloživosti na policama u odnosu na svoja dva najbliža rivala, "Bunge" i "Zvijezdu".

"Ferrero" je nastavio da vodi u segmentu slatkih namaza tokom 2018. godine. Grupa je poboljšala pristupačnost svog ključnog proizvoda, nutela, pozicionirajući ga kao apsolutnog lidera kvaliteta.

"Domaći proizvođač 'Vegafruit' zabilježio je najveći porast učešća u ovom segmentu, ali je njegovo prisustvo u džemovima i konzervama, međutim, blijedilo tokom perioda pregleda, zbog finansijskih poteškoća", navode iz "Euromonitora".

Prisustvo domaćih igrača u žitaricama za doručak u BiH je zanemarivo, pošto nema tradicije proizvodnje ili konzumiranja žitarica za doručak u zemlji, a "Nestle Adriatic BH" lider je u ovom segmentu.

Admir Kapo, predsjednik Udruženja "Kupujmo i koristimo domaće", koje je sprovelo veliki broj kampanja s ciljem promocije domaćih proizvoda, kaže da domaće kompanije sve više ulažu u marketing, dizajn i kvalitet proizvoda, na šta potrošači nisu imuni.

"Takođe, za dobre rezultate ključan je i rast naših tržnih centara, koji imaju više razumijevanja prema domaćim proizvođačima", kaže Kapo.

Ističe kako se pod sloganom "Kupujmo domaće" ne može proizvoditi i pakovati sve i svašta.

"Proizvod mora biti kvalitetan, mora imati dobru ambalažu i biti dobro pozicioniran u svim domaćim trgovinama. Tako nešto kupci neće izignorisati i daće priliku da se naše firme dokažu", zaključio je on.

Slaviša Kajkut, sekretar Udruženja potrošača "Reakcija" Banjaluka, kaže kako se potrošači sve više okreću domaćim proizvodima, jer ih poznaju.

"Sa druge strane, naše tržište je malo pa svaka negativna reakcija na proizvod odjekne tako da potrošači mogu da kazne proizvođača. Određene strane robne marke povukle su neke svoje proizvode i zanemarile naše tržište, jer su uvidjele da su domaći proizvođači bliži potrošačima i nije im isplativo da prodaju svoj proizvod ovdje", kazao je Kajkut.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije