Analize

Ekonomski rast u BiH daleko od neophodnog

Ekonomski rast u BiH daleko od neophodnog
Foto: Ilustracija | Ekonomski rast u BiH daleko od neophodnog
Bojana Živanić

SARAJEVO - Ekonomski rast BiH u 2019. godini iznosiće 3,4 odsto, podaci su Svjetske banke, kojima je ova institucija potvrdila svoje ranije prognoze, a prema mišljenju stručnjaka, ovakve stope rasta su daleko niže od onih koje su potrebne za održiv razvoj zemlje.

"Izrazito sam skeptičan prema prognozi pozitivnog trenda u narednom periodu, jer ne opažam nikakve naznake realizacije odavno obećanih ekonomskih reformi, a isti izvještaj Svjetske banke najavljuje negativan trend globalnih ekonomskih kretanja, čak je i sam podnaslov dokumenta "Darkening Skies", depresivan i nagovještava 'tamne oblake'", istakao je za "Nezavisne" Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Naglasio je da bi, s obzirom na to da je najuspješniji dio naše ekonomije izvozno orijentisan i da nepovoljna ekonomska kretanja na izvoznim tržištima mogu dovesti u pitanje njegove buduće performanse, jedini osnov za prognozirani rast, kako kaže, moglo biti najavljeno pokretanje izgradnje infrastrukturnih projekata, poput novih dionica autoputa.

"Ponovno prethodno iskustvo neostvarenih najava dovodi u pitanje ovakva očekivanja, a ni blago povećanje vrijednosti stranih ulaganja u devet mjeseci 2018. godine ne mijenja ovu sliku, jer se najveći dio odnosi na reinvestiranje dobiti i povećanja kapitala postojećih ulagača, a ne na dolazak novih", ocjenjuje Gavran.

Prema njegovim riječima, čak i ako se ovakve prognoze ostvare, takve stope rasta su daleko niže od potrebnih za održiv ekonomski rast i razvoj bh. ekonomije i nadomještanje višegodišnjeg zaostajanja.

Naveo je da je potvrda toga i isti dokument koji prognozira više stope rasta i za npr. područje Kosova od 4,5%, a koje, kako pojašnjava, nema nikakvu ozbiljnu i bilo kome konkurentnu privrednu aktivnost.

"Prognozirane su i višestruko više stope rasta za ekonomski izrazito nerazvijene afričke zemlje hroničnog siromaštva i bijede, i to skoro devet odsto za Etiopiju, osam odsto za Ruandu, sedam odsto za Tanzaniju", kazao je Gavran za "Nezavisne".

Prema njegovom mišljenju, navedene prognoze djeluju preoptimistično za aktuelno stanje u bh. ekonomiji, s obzirom na izostanak ekonomskih reformi, političku nestabilnost i očekivano usporavanje globalne ekonomije.

"BiH treba brži i obuhvatniji razvoj temeljen na rastu realnog sektora privrede i stvaranju nove vrijednosti, za koji je neophodno unaprijediti uslove poslovanja i sprovesti, a ne samo obilježavati, ekonomske reforme", ističe Gavran.

Svjetska banka u istom izvještaju očekuje da će ekonomija BiH ubrzati rast na 3,9 odsto u 2020. godini i na četiri odsto u 2021. godini.

Ova finansijska institucija povisila je procjenu rasta hrvatske ekonomije u ovoj godini za 0,1 odsto, čime se očekuje da će njen rast iznositi 2,8%. Srbiji je predviđen rast od 3,5%, a Crnoj Gori 2,8%, nakon procijenjenih 3,8% u prošloj godini.

Kosovo bi, prema ovoj instituciji, trebalo da ostvari rast od 4,5% u ovoj godini, nakon očekivanih 4,2% u prošloj.

Svjetska banka prognozira da će globalni ekonomski rast biti ublažen sa ranije nadolje revidiranih 3% u 2018. na 2,9 odsto u 2019. godini, usljed rastućih negativnih rizika. Identičnu stopu rasta u Svjetskoj banci prognoziraju i za 2021. godinu.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije