Analize

Mediteranska ishrana korisna samo za bogate

Mediteranska ishrana korisna samo za bogate
Foto: Ilustracija | Mediteranska ishrana korisna samo za bogate

RIM - Mediteranska ishrana je dobra za zdravlje i smanjuje opasnost od kardiovaskularnih bolesti, ali samo onima koji imaju visoke prihode i visoko obrazovanje, pokazalo je novo istraživanje. Oni su, naime, u mogućnosti da kupuju i raznovrsnije i kvalitetnije proizvode.

Mediteranski način ishrane inspirisan je uglavnom navikama u ishrani stanovnika Grčke, južne Italije i Španije. Takva ishrana podrazumijeva mnogo masilnovog ulja, mahunarki, nerafinisanih žitarica, voća i povrća, kao i umjereni unos ribe, mliječnih proizvoda i vina i ograničeni unos crvenog mesa i piletine.

Međutim, prema novom istraživanju italijanskih naučnika, koristi od mediteranske ishrane zapravo imaju samo socijalno privilegovani ljudi.

Istraživači italijanskog centra "IRCCS Neuromed" analizirali su podatke 18.000 ljudi starosti preko 35 godina i utvrdili da oni koji su usvojili mediteranski način ishrane imaju za 15% manji rizik od srčanih oboljenja. To su dokazala i ranija istražvanja.

Novo istraživanje pokazalo je, međutim, i da korist od mediteranskog načina ishrane nije ista za sve ljude, već da značajno zavisi od socijalnoekonomske situacije.

Naime, kod onih sa godišnjim porodičnim prihodom od najmanje 40.000 evra, koristi od mediteranske ishrane su bile vidljivije. Istovremeno je kod manje obrazovanih i siromašnijih korist po njihovo kardiovaskularno zdravlje bila manja ili je uopšte nije bilo.

Istraživači to pripisuju činjenici da bogatiji mogu sebi da priušte mnogo kvalitetniju mediteransku ishranu  da jedu više različitih vrsta voća, povrća, ribe, žitarica s cijelim zrnom i drugih zdravijih proizvoda nego siromašniji ljudi.

Siromašni, kako se navodi u istraživanju, kupuju "mediteransku" hranu niže nutritivne vrijednosti.

U međuvremenu proizvođači mediteranskih prehrambenih proizvoda imaju problema s multinacionalnim kompanijama u vezi s označavanjem.

Tako je šest džinova prehrambene industrije, uključujući "CocaColu" i "Nestle", u martu pokrenulo inicijativu za uvođenje oznaka "semafora" u britanskom stilu na hrani u Evropi.

Velika Britanija je uvela "semafore" s ciljem da potrošačima pruži bolji uvid u količinu soli, šećera ili masti koju sadrži proizvod koji kupuju. Proizvodi imaju crvenu, žutu ili zelenu oznaku u zavisnosti od količine određenog nutrijenta i kupac brzo može da odluči koji proizvod želi.

Protiv takvog sistema su zemlje sa juga EU, posebno Italija, jer smatraju da bi se britanskim sistemom "semafora" stigmatizovala mediteranska ishrana koja je bogata uljem.

Za industriju je, pak, britanski sistem jednostavniji i pomaže potrošačima da lako i brzo izaberu proizvod.

Direktor kompanije "Nestle" za Evropu Marko Setembri rekao je da su pozvali mediteranske proizvođače da udruže snage i traže najbolji način označavanja. On je kazao i da ne postoje loša i dobra hrana, već da je sve stvar balansa i količine.

"Treba da obrazujemo i informišemo potrošače. Ako neko želi da jede kilogram sira svaki dan, on to može, to je njegov izbor, ali mora da bude obaviješten (o proizvodu koji konzumira)", rekao je Setembri.

(Euractiv)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije