BRISEL - Zakonodavci Evropske unije razmatraju da li je potrebna regulativa kako bi se obezbijedila veća transparentnost hedž i prajvat ekviti fondova, u kojem se većina aktivnosti odvija van berzi.
Evropski hedž fondovi i private-equity fondovi trebalo bi da budu oslobođeni tereta regulative, smatraju ulagači i kompanije, ali zakonodavna tijela upozoravaju na alarmantan rast malverzacija u tom sektoru.
Ulaganje u hedž i prajvat ekviti fondove donosi više prinose nego ono u konvencionalne oblike imovine, poput akcija i obveznica, saopštili su iz najvećeg penzionog fonda EU, holandskog "Dutch ABP", koji se brine za imovine zaposlenih u tijelima javne uprave i obrazovnom sektoru u Holandiji, a u fondove je uložio 217 milijardi evra.
"U konačnici treba uglavnom težiti samoregulativi", rekao je na saslušanju u Evropskom parlamentu Ronald Vuijster, čelnik Odjeljenja za strateška istraživanja pri "Dutch ABP".
Ipak, nema dokaza da hedž i prajvat ekviti fondovi stvaraju nestabilnost na tržištu niti da teže kratkoročnim dobitima kroz rasprodaju imovine kompanija, ustvrdili su predstavnici Evropskog udruženja kompanija uvrštenih u berzanske kotacije (EALIC). Poslovanje kompanija koje su bilježile slabije poslovne rezultate poboljšalo se nakon intervencije hedž fondova, a među regulatorima postoji i konsenzus da nova obavezna pravila nisu potrebna, ističe član Uprave EALIC-a Stefano Mikosi.