ISTOČNO SARAJEVO - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik otvorio je danas na Jahorini "Jahorina ekonomski forum 2016" koji je okupio 300 ekonomskih stručnjaka, domaćih privrednika, stranih investitora i predstavnika najvećih privreda u svijetu, te ugledne političare iz svijeta i regiona, uključujući 60 panelista.
Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je danas na Jahorini da su u posljednjih pet godina oči javnosti uprte u rješenja za brži industrijski razvoj i istakao da je Vlada Srpske na tom planu ostvarila određene rezultate, koji mogu biti poboljšani.
"Bolje rezultate namjeravamo da postignemo nizom reformi, a jedna od njih je i reindustrijalizacija", rekao je Đokić na panelu posvećenom ovoj temi.
On je naveo da privatizacija nije dala očekivane rezultate, te da je Republika Srpska ostala bez velikih privrednih sistema.
Prema njegovim riječima, mala i srednja preduzeća jesu dobra za ekonomski razvoj, ali veliki sistemi su generatori razvoja i oslonac za konkurentnost domaće privrede.
"Država mora biti snažniji regulator privrednih tokova", istakao je Đokić.
On je podsjetio da je u Srpskoj ostvaren rast BDP-a od dva odsto i da se i ove godine očekuje dalje blagi rast od oko dva i po odsto.
Đokić kaže da je sada potrebno završiti proces tranzicije vlasništva privrednih društava, a ona koja ne mogu da prate tržišnu utakmicu biće ugašena.
"Republika Srpska planira da mnogo bolje koristi vodne potencijale, posebno u sektoru energetike, pri čemu je izgradnja hidrocentrala prioritet. Sada imamo jednu veliku i 14 malih hidrocentrala, a značajni su nam i šumski resursi", naveo je Đokić.
On je istakao i neophodnost saradnje sa privredama u okruženju i regionu.
"Javnost od nas očekuje veće zapošljavanje i mi smo i tu ostvarili porast od 1,8 odsto u prošloj godini. Predstoji nam mnogo, mnogo rada i Vlada Republike Srpske će istrajati na tom putu, a institucije BiH treba da se mnogo efikasnije uključe u podršku entitetskim privredama i potencijalima", kaže Đokić.
Direktor EFT grupacije Rudnika i termoelektrane "Stanari" Ivica Jakovljević istakao je da je ova firma najbolji primjer kako i domaći investitori mogu da ostvare odlične poslovne rezultate, u skladu sa najmodernijom tehnologijom i zahtjevima modernog vremena.
"Pravilna i domaćinska poslovna politika obezbijediće i veće razumijevanje lokalne zajednice, a i radnici će biti zadovoljniji", rekao je Jakovljević.
O radu hrvatske firme "Agrokor" i njenim poslovnim uspjesima govorio je član Nadzornog odbora Damir Kuštrak koji je istakao da se razvoj ove kompanije zasniva na najmodernijoj tehnološkoj osnovi.
Profesor ekonomije na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Branko Krsmanović smatra da je ključno pitanje šta znači pojam re/industrijalizacije i postoji li konsenzus o tome.
"To nije oporavak propalih preduzeća, nego ekspanzija zdravih preduzeća podložnih restruktuisanju, ali i fiskalnoj konsolidaciji. To je `vraćanje unaprijed`", rekao je Krsmanović, koji je i bivši ministar finansija Republike Srpske.
On smatra da država ne može presudno uticati na te procese, ali je pozdravio mjere ekonomske politike za ovu godinu koje je proklamovala Vlada Republike Srpske.
Prema njegovim riječima, monetarna politika jeste ključna za razvoj privrede i poboljšanje poslovne klime.
Iskustva stranih ekonomskih eksperata prenijeli su profesor Ekonomskog fakulteta Ruske akademije nauka Elena Lenčuk, savjetnik Uprave u Rajfajzen banci Herbert Stepic i direktor predstavništva "Čajna gezuba korporejšn" za Srbiju i BiH Čen Juhan, a u diskusiji su učestvovali i profesor iz Zagreba LJubo Jurčić i profesor Miroslav Miškić sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu.
Panel "/Re/industrijalizacija - conditio sine qua non ili...?" ponudio je učesnicima "Jahorina ekonomskog foruma 2016" odgovore na pitanja o značaju industrije u kreiranju ukupnog društvenog bogatstva, da li postoji uspješan model ekonomskog razvoja bez razvijenog industrijskog sektora, šta je naučeno iz prethodnih kriza i kako reindustrijalizaciju vide privrednici.
Jahorina – destinacija koja zaslužuje pažnju
Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Predrag Gluhaković rekao je da je Jahorina potencijal i privredna destinacija koja zaslužuje pažnju.
Gluhaković je na panelu "Turizam kao generator rasta i razvoja privrede Republike Srpske - slučaj Jahorina", u okviru Ekonomskog foruma, naglasio da ova planina nije zaslužila da joj se desi treća "zelena zima".
"Ovaj forum će doprinijeti da čujemo iskustva i da razgovaramo sa menadžmentom Olimpijskog centra i poslovnim ljudima", naveo je Gluhaković i najavio da će u drugoj polovini godine u Moskvi biti održana velika konferencija na kojoj će biti riječi o turizmu i o zaintersovanosti ruskih investitora za Jahorinu i banje Republike Srpske.
On je dodao da će razgovarati sa hotelijerima i menadžmentom Olimpijskog centra "Jahorina" o tome šta se može uraditi do početka iduće zimske sezone.
Prema njegovim riječima, potrebno je da bude riješeno statusno pitanje Jahorine - imovinski odnosi, infrastruktura i drugo, jer ti problemi nisu od juče.
Gluhaković je napomenuo da će biti razmotrene i mogućnosti zajedničkog ulaganja sa Srbijom kada je riječ o skijalištima.
On je istakao da će Vlada Republike Srpske nastojati da riješi obaveze koje Olimpijski centar ima prema Investiciono-razvojnoj banci /IRB/ i odnose koje ima sa "Upijem", kao i druga potraživanja koja klijenti imaju od Jahorine.
"Sve to ne možemo riješiti preko noći. Zajedno moramo naći rješenje jer Vlada Republike Srpske stoji iza Jahorine", poručio je Gluhaković.
Direktor Olimpijskog centra "Jahorina" Velibor Lazarević naglasio je da je Jahorina proglašena jednim od ključnih resursa Republike Srpske i da je u toku rješavanje problema koji su nagomilani proteklih 20 godina kako bi se moglo pregovarati sa potencijalnim partnerima.
On je istakao da se prvo moraju riješiti dvije ključne stvari -kredit IRB-a i presuda koja se odnosi na "Upi" iz Istočnog Sarajeva.
"Ako bismo riješili te probleme, Jahorina može da krene dalje i potrebno je veoma malo da se ona uredi. Dovoljno je završiti sistem vještačkog osnježavanja i ulagati u ljetne sadržaje", rekao je Lazarević i dodao da su "Skijališta Srbije" izrazila želju da uđu u Olimpijski centar putem dokapitalizacije, ali se prvo moraju riješiti problemi.
Misija MMF-a u BiH do polovine maja
Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je da će misija MMF-a do polovine maja doći u BiH, a da bi do kraja juna trebalo da bude usaglašen aranžman sa MMF-om.
"Oni će ovdje boraviti dvije sedmice. Treba da usaglasimo pismo namjere. Posle toga ostaju četiri sedmice da Izvršni odbor MMF-a odobri novi kreditni aranžman", rekao je Tegeltija novinarima na Jahorini gdje učestvuje u radu Ekonomskog foruma.
Navodeći da bi do kraja juna trebalo da bude usaglašen aranžman sa MMF-om, Tegeltija je rekao da se poslije toga utvrđuju tranše.
"Riječ je o petogodišnjem aranžmanu, a pojedinačni iznosi za tranše još nisu utvrđeni. Postoji veliki stepen saglasnosti sa Misijom MMF-a o svim pitanjima", naveo je Tegeltija. On je istakao da ništa što nije naznačeno u Reformskoj agendi, neće biti ni u budućem Pismu namjere.
"Zakoni o radu su usvojeni i to je bila ključna mjera da bude ranije realizovan aranžman sa MMF-om", rekao je Tegeltija i doda da će novi zakon o bankama biti sigurno dio Pisma namjere.
On je naglasio da ne postoji nikakav dogovor da Srbija kupuje obveznice Republike Srpske i da se takav aranžman ne planira.
Tegeltija je naglasio da se ne razmišlja o formiranju agencije za bankarstvo BiH, jer to nije dio Reformske agende i to MMF neće ni tražiti.
Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda izjavio je da će Misija MMF doći u BiH početkom narednog mjeseca kada će biti definisano Pismo namjere kao odraz volje vlasti BiH za nastavak aranžmana sa MMF-om.
"Kad oni dođu i kada bude definisano pismo namjere ono ide na Upravni odbor MMF-a i tada se odlučuje. Trebamo proći proceduru i tada sve ide definisanim tokom", pojasnio je Bevanda.
Uticaj ekonomije zemalja BRIKS-a
Na prvoj panel diskusiji na Ekonomskom forumu na Jahorini razgovarano je o temi "Novi međunarodni ekonomski poredak-uticaj ekonomije zemalja BRIKS-a?", a najčešća pitanja bila su kakav i koliki uticaj imaju zemlje BRIKS-a na globalnu ekonomiju, na ekonomske i političke promjene kada je riječ o investicijama, bankama i finansijskom tržištu i kako se globalne promjene odražavaju na zemlje zapadnog Balkana.
Profesor Ekonomskog fakulteta iz Beograda Aleksandar Živković istakao je da su zemlje BRIKS-a /Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika/ interesantne za zapadni Balkan jer imaju značajan privredni potencijal.
"Postojeći monetarni sistem mora da se mijenja", rekao je Živković i dodao da zemlje zapadnog Balkana nemaju drugu alternativu nego da traže svoju šansu za razvoj u saradnji sa zemljama BRIKS-a.
Predstavnica Ekonomskog instituta Ruske akademije Svetlana Glinka naglasila je da je značajan broj zemalja bio nezadovoljan svjetskim poretkom i odlučile su da se organizuju u BRIKS, koji je neformalno društvo moćnih država.
Ona je istakla da je cilj ove neformalne organizacije usavršavanje svjetskog poretka i reforma svjetskog valutnog sistema.
"Zemlje BRIKS-a mogu da promjene i poboljšaju svjetski poredak", poručila je ona.
Zamjenik generalnog menadžera Šangajske berze Čuo King Je naglašava da je situacija u svijetu u disbalansu, jer su jedni siromašni, a drugi bogati i želja je da se izbalansira životni standard ljudi u svijetu.
Predsjednik Udruženja banaka BiH Milan Radović naglasio je da BRIKS banka podržava projekte u nerazvijenim zemljama, a u projekte obnovljive energije uložila je oko 800 miliona dolara.
Radović je naglasio da, ipak, BiH ne može da doživljava BRIKS banku kao MMF i Svjetsku banku.
"Mi moramo tražiti svoje mjesto u bilateralnim odnosima sa zemljama BRIKS-a, ali bliži smo EU", naglasio je on.
Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora u Savjetu Ministara BiH otvorio je panel "Makroekonomske politike-više ili manje države" iz ugla monetarne ekonomije, fiskalne ekonomije i industrijske politike.
Bevanda je istakao da u BiH postoji saglasnost za evropski put, te da on nema altenativu. On je napomenuo važnost i obavezujuću ulogu Sporazuma o stabilizacij i pridruživanju.
Prema njegovim riječima privreda u BiH ima nisku konkuretnost, te da neophodna zaštita domaću porizvodnje.
Borko Đurić, predsjednik Privredne komore Srpske istakao je da je dobro što je valuta (KM) stabilna ali podsjeća da nijedobro što je vezana na način da ne odgovara izvoznicima.
“Centralna banka BiH treba da pomogne privrednicima, a devizne rezerve treba koliko- toliko usmjeriti prema pomoći privredi. "Preko svih politika treba stvoriti što bolji ekonomski ambijent koji će stimulisati izvoz i zapošljavanje" ,dodao je Đurić.
"Zemlje Zapadnog Balkana gotovo da liče jedna na drugu i sve imaju duple deficite"
Saša Grabovac, predsjednik SWOT-a kazao je na konferenciji za medije rekao je da je cilj ovog foruma je da se skrene pažnja na sve ono što se dešava u globalnoj ekonomiji.
„Ovaj skup je okupio brojne stručnjake iz različitih oblasti i mislim da ćemo kroz brojne panele uspjeti dati odgovor na brojna pitanja“, rekao je Grabovac.
"Zemlje Zapadnog Balkana gotovo da liče jedna na drugu i sve imaju duple deficite, i budžetske i deficite tekućeg plaćanja", istakao je danas Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije na pres konferenciji “Ekonomskog foruma Jahorina 2016”.
„Uglavnom su sve visoko zadužene i kada je u pitanju spoljni dug, i javni dug, ali isto tako i unutrašnji dug. Takođe, rast je minimalan ili i veoma mali. Ali s druge strane perspektive rasta apsolutno postoje”, istakao je Vlahović.
On je istakao da sve zemlje Zapadnog Balkana teže da u najkraćem periodu steknu članstvo u EU, te da se sve kreću ka tom eliptičkom putanjom “gdje smo, čas bliži EU, čas se ona udaljava od nas zahvaljujući, prike svega, problemima sa kojima se EU i sama suočava”.
„Jako je važno da zemlje u regiji međusobnosarađuju i čini se da je to mnogo jednostavniji put da se prostor Zapadnog Balkana poveže i da se na taj način pruži prilika, prije svega, poslovnoj zajendnicida vrlo jasno saopšti šta to ima da kaže političkoj eliti. Susreti političke i privredne elite ovakve vrste uvijek su korisni“, rekao je on.
Vlahović, je rekao je da je ovaj Savez podržao Ekonomski formu Saveza Republike Srpske, te napomenuo da Savez ekonomista Srbije svake godine organizuje “Kopaonik biznis forum”, a naravno “Ekonomski forum Jahorina” treba da proširi tu misiju koji uradi i Savez ekonomista Srbije i Hrvatsko društvo ekonomista sa organizacijom foruma u Opatiji.
Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista ističe da ovo društvo već više od deset godina sarađuje sa Savezom srpskih ekonomista.
„To dolazi od naše pretpostavke da se zemlja može dobro razvijati ako se dobro razvija sa susjedima. Taj razvoj, suradnja ne treba biti samo trgovačka, nego na različitim nivoima, stručna, naučna, poliitčka, bez obzira u kojim integracijama se trenutno nalazimo, uvijek je najjača suradnja sa susjednim zemljama“, rekao je Jurčić.
Dodaje da ono što nameće Evropa, a Hrvatska ima to je iskustvo integrisanja. „Samo integriranje po sebi ne donosi dobit ili korist. Hrvatska je EU već tri godine, a nema još uvijek pozitivan rezultat. Jedna je od rijetkih zemalja u Evropi koja je cijelo vrijeme u krizi. To je dokaz da samo članstvo u EU ne doprinosi mnogo, te da se moramo više baviti sami sa sobom i sarađivati sa susjedima”, istakao je on.
"Saradnja država regiona veoma bitna za ekonomski razvoj svih zemalja"
„Mi u suštini kažemo da je BiH nazad na putu ka EU, ali država neće moći da ide naprijed dok se ne počne baviti ekonomskim pitanjima, poput ovih iz reformske agedne. Ne govorim ovo kao predstavnik EU, nego kao prijatelj ove zemlje“, rekao je Vigemark na pres konferenciji. On je istakao kazao je da je vrlo važno da se ovakvi forumi održavaju i dobro je Ekonomskom forumu Jahorina prisustvuje veliki broj političara, privrednika, ekonomista i iz RS i iz FBiH.
"Istok i Zapad sarađuju međusobno pa zašto i mi ne bismo i sa jednima i sa drugima" dodao je Dodik, odgovarajući na pitanje na koga BiH treba da se osloni, na EU ili Rusiju. On je složio sa ambasadorom Vigemarkom da se tematske strategije moraju unaprijediti.
Kada je posrijedi odnos BiH prema NATO savezu Dodik je naglasio: “Republika Srpska je svjesna da je NATO i vojna i ekonomska sila, ali isto znamo da se NATO svrstao na jednu stranu. Potrebno je da narod odluči da li je za ili protiv NATO-a", istakao je on.
"EU nema alternativu. BiH treba arnažman MMF-a", ponovio je Čović. Dodao je da su dogovor i saglasnost ključni za BiH.
Lars Gunar Vigemark, šef Delegacije EU u BiH napomenuo je da BiH treba otvoriti svoje tržište i ekonomiju i da sadašnji način funkcionisanja tržišta ne donosi najbolja rješenja.
"Neophodno je postići dogovor o rezultatima popisa u BiH", istakao je on.
Član Predsjedništva BiH Dragan Čović rekao je da BiH pokazala volju i ozbiljnost da se napravi iskorak na evropskom putu.
"Nisam pesimista, realan sam, ali sam siguran da ćemo za godinu dobiti kandidadski status. Još nemamo rezultate popisa i dogovor o mehanizmu koordinacije ali na tome moramo raditi", istakao je on.
On je dodao da je siguran da je stabilna BiH ključ za sigurnost u regionu. Čović je istakao da u cilju jačanja ekonomije BiH treba da unaprijedi i ojača veze sa susjedima.
“Osobno sam uvjeren da euroatlanski put BiH nema alzernativu. Imamo malo koraka koje trebamo ispuniti ali smo po tom pitanju neozbiljni. Odbijamo i one prijatelje koji nam žele pomoći”, istakao je Čović.
Predsjednik RS Milorad Dodik osvrćući se na prvu temu "Multipolarni svijet i ekonomija - pozicija zemalja zapadnog Balkana" rekao je ekonomija nikad ne stoji i da ona determiniše razvoj odnosa među državama u svijetu.
On je dodao da nema uspješne ekonomije bez stabilnog političkog sistema. "Mi moramo da otvorimo naše tržište i ekonomiju, ali smo isuviše rano otvorili granice i ušli u proces liberalizacije".
Forum je započeo rad u hotelu "Termag" diskusijom na plenarnoj sjednici "Multipolarni svijet i ekonomija - pozicija zemalja zapadnog Balkana" u kojoj o položaju, poziciji i novim zahtjevima pred ekonomijama regiona i političarima razgovaraju ekonomisti i političari, među kojima je predsjednik Srpske Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović, ambasador Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov i šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Lars Gunar Vigemark.
Dodik: Moj uspjeh na kraju mandata biće mjeren po tome šta će ostati iza mene
Dodik, koji je pokrovitelj Foruma, poručio je da je cilj skupa promocija ekonomskog razvoja, perspektive i boljeg života. On je naglasio da je RS prijatelj svima i da želi da bude i postane prijatelj svim progresivnim snagama u okruženju i svijetu.
"“Ovaj forum je ima za cilj da promoviše dijalog političara, poslovne zajednice i medija. Na ovaj način svi zajedno dajemo doprinos razumijevanju trenutnog ekonomskog stanja, kako u našim društvima i okruženju, tako i na globalnom nivou“, rekao je u uvodnom obraćanju i zahvalio se Udruženju ekonomista (SWOT) RS na organizaciju Foruma.
On je istakao da Srpska pokušava da ima stalni ekonomski rast i da u tome i uspijeva, uprkos političkom sistemu koji ne afirmiše slobodu ekonomije u pravom smislu.
„Moj uspjeh na kraju mandata biće mjeren po tome šta će ostati iza mene, kakva nam je ekonomija i šta smo ostavili kada smo otišli“, naveo je Dodik.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska želi da bude vidljiva i aktivan član na evropskom putu, zbog čega nije oklijevala da odgovori na sve izazove koji su joj postavljeni.
#Jahorina Président Dodik ouvre le Forum et souhaite que sa République travaille avec les entrepreneurs européens. pic.twitter.com/PTGyk3Vmxw
— Édouard Ferrand (@e_ferrand) April 20, 2016
“Svi mi smo opredijeljeni za evropski put i spremno smo prihvatili sve izazove, bez obzira na mnoge institucionalne i vaninstitucionalne poteškoće i prepreke. Put ka EU je kretanje ka boljim nama. Želimo da na tom putu da ne izgubimo naš identitet"., istakao je Dodik.
On je dodao da je želja Republike Srpske da se oslanja na druge i sarađuje sa njima.
„Sa onima koji tu imaju interesa, onima koji žele da nam pomognu i koji su naši prijatelji — i sa Ruskom Federacijom i sa Kinom, Srbijom, Hrvatskom, sa kojima imamo izuzetne kontakte. Samo kombinacija svih tih stvari može učiniti da ovde bude bolje“, istakao je predsjednik Republike Srpske.
Ali ključno pitanje smo mi sami, dodao je Dodik.
„Ako shvatimo da više moramo da radimo, da bolje razumijemo, da se manje zloupotrebljavaju procedure i institucije, ako budemo uspješni u inovacijama koje traže upravo podršku vlasti da bi se išlo dalje i brže u ekonomiji, onda možemo da se krećemo i da kažemo da smo na pravom putu“, poručio je Dodik.
"Jedan vojskovođa je rekao 'ja ću prvi, a oni koji hoće - neka idu za mnom'. Moramo da zajedno svi hoćemo da napravimo bolje društvo. Nijedan političar nije završio govor a da nije rekao da hoće bolju budućnost", kazao je dodavši da su u RS napravljeni veliki koraci.
On je istakao da je napredak u RS vidljiv uprkos teškim uslovima privređivanja i posljedicama katastrofalnih poplava od 2014. godine. Dodik je podsjetio na ključne privredne i infrastrukturne projekte čija je realizacija u toku, izražavajući optimizam u pogledu budućeg razvoja Republike, pri čemu je podsjetio na izgradnju Termoelektrane "Stanari" i mrežu auto-puteva, na čemu je zahvalio investitorima iz Kine i Ruske Federacije.
On je dodao da će izgradnjom Termoelektrane u Stanarima proizvodnja električne energije u Srpskoj od maja biti povećana za 28 odsto.
"Mi smo pokazali sposobnost da budemo podrška izgradnji termoelektrane. Pokazali smo sposobnost da vlastitim kapacitetima možemo da izgradimo i auto-put. Srpska će od maja dobiti novih 40 kilometara auto-puta od Banjaluke prema Doboju", istakao je Dodik i zahvalio svima koji su pomogli u navedenim projektima.
"U Srpskoj smo napravili velike korake, BDP je udnosu na 1998. godinu porastao pet puta, dok su poplave načinile štetu u vrijednmosto dvije milijarde dolara, ali smo uspjeli ipak da ostvarimo rast", naglasio je Dodik.
Saša Grabovac, direktor Ekonomskog foruma i predsjednik Udruženja ekonomista Republike Srpske (SWOT) istakao je da je cilj Forum,a e da se kroz dijalog dođe do zaključaka u smjeru jačanja domaće privrede i ekonomske saradnje.
Grabovac se zahvalio zvanicama što u velikom broju podržavaju Forum i što dokazuju da je ekonomija presudna za stabilnu društvenu zajednicu.
“Jedan od najvažnijih zadataka ekonomista je da prate zbivanja na polju ekonomije”, istakao je Grabovac i dodao da će Udruženje ekonomista (SWOT) RS nastaviti da podržava ovakve forume.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
