BEOGRAD - Sa proizvedenih 198 miliona litara vina u 2014. godini Srbija je bila na 19. mjestu svjetskih proizvođača vina i proizvodila je oko četiri puta više vina od Hrvatske i Makedonije, a u regionu samo je Mađarska bila ispred.
Međutim, to je ukupna proizvodnja, dok je proizvodnja vinarija registrovanih u vinskom registru daleko manja. U 2016. godini ova proizvodnja je iznosila oko 37,6 miliona litara vina i to skoro podjednako bijelih i crnih (i roze) vina. Ova industrija u Srbiji se oporavlja s obzirom na to da je 2009. proizvedeno (prema podacima iz Vinskog atlasa) 238 miliona litara, da bi do 2012. godine to palo na svega 126 miliona litara. Nepovoljno je što se manji dio proizvodi u vinarijama, profesionalno, a još nepovoljnije je što u njihovoj proizvodnji dominiraju stona vina, dok su kvalitetna vina s geografskim porijeklom tek oko sedmine proizvodnje.
Na nizbrdici se nalazi i izvoz vina iz Srbije. Naime, s izvezenih 23,4 miliona litara 2012. godine količina ovog alkoholnog napitka je više nego prepolovljena na 9,8 miliona litara u 2016. godini. Ubjedljivo najveće tržište za srpska vina je Rusija, u kojoj je završilo 4,4 miliona litara, a slijedi ih BiH s uvozenih 3,4 miliona litara iz Srbije. Zanimljivo je da srpski vinari najmanje izvoze na tržište Evropske unije. S druge strane, može se vidjeti da cijena srpskog vina u izvozu raste. Dok je 2012. godine prodata relativno velika količina po niskoj cijeni (0,87 dolara po litri), u 2016. godini prosječna cijena litre vina koja ide preko granice je 1,41 dolar. I mada količinski tržište EU predstavlja manji segment nego rusko ili tržište CEFTA, tamo idu najkvalitetnija vina. Dostignuta prodajna prosječna cijena litre vina izvezenog u EU u 2016. prevazišla je 2,5 dolara. Velika šansa i potencijal za srpske vinare moglo bi biti kinesko tržište, na koje je u 2016. izvezeno 115.000 litara vina i to po prilično visokoj cijeni od 4,4 dolara za litar. Inače, uvoz Kine, koja je i peti najveći proizvođač vina na svijetu, iznosi preko dvije milijarde dolara.
Stručnjaci upravo ističu da Srbija ne može da se nosi s konkurencijom obimom proizvodnje, ali može kvalitetom, te da je najbolji način probiti se na tržište visokokvalitetnim i, naravno, skupim vinima. Za ovo je potrebno promijeniti strukturu proizvodnje i akcenat baciti na uzgoj visokokvalitetnih sorti grožđa.
(Danas)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.