BANJALUKA - Banjalučka berza je u ovoj godini ostvarila promet od oko 621 milion maraka, što je za 11 odsto više nego u prethodnoj godini, a gdje je promet obveznicama i trezorskim zapisima činio čak 92 odsto od ukupnog prometa.
Istakao je to Milan Božić, direktor Banjalučke berze, navodeći da je takva struktura prometa sada već postala trend, koji se dešava već nekoliko godina unazad. Međutim, on je naglasio i pokazatelj o rastu redovnog prometa na Banjalučkoj berzi u ovoj godini u odnosu na prethodnu, i to za 30 odsto. Božić je juče u Banjaluci predstavio najvažnije nove i započete projekte koje će Banjalučka berza realizovati u sljedećoj godini. Tu se, prije svega, radi o "SEE link" projektu povezivanja berzi u regiji, koji izvode zajedno sa drugim berzama, od Beograda, Ljubljane, Zagreba, Skoplja, Sofije pa do Atine.
"Tu smo mi veoma značajni učesnici s obzirom na to da se najveći dio tehnoloških rješenja zasniva na našem softveru. Taj projekat bi trebalo da bude predstavljen već početkom iduće godine, kada Banjalučka berza obilježava 15 godina od početka trgovanja", rekao je Božić i dodao da će već u prvom kvartalu iduće godine predstaviti, u realnom vremenu, kako izgledaju transakcije brokerskih kuća iz Banjaluke i brokerskih kuća iz Skoplja i drugih berzi koje su uključene u taj "SEE link" projekat. Izrazio je uvjerenje da će taj projekat značajno doprinijeti vidljivosti tržišta, omogućiti stranim investitorima da lakše dođu do tržišta u RS, ali i domaćim investitorima da lakše kupuju hartije od vrijednosti u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i drugim tržištima. Božić je izrazio i očekivanje da će na "SEE link" projekat biti priključene i međunarodne berze.
Pored toga, on je istakao da su tokom ove godine značajne resurse potrošili i na sistem za multilateralne kompenzacije i cesije. Naime, godinu dana od osnivanja tog sistema već je kompenzovano više od 350 miliona KM obaveza, od čega je 190 miliona maraka kompenzovano u toku ove godine. Za iduću godinu su, kaže Božić, pripremili dosta razvojnih inicijativa, a najznačajnije su vezane za regionalno povezivanje, ali isto tako i aktivnosti i projekte koji bi trebalo da doprinesu razvoju tržišta kapitala u RS.
"Pripremili smo i Nacrt zakona o elektronskoj mjenici, koja bi trebalo da se izdaje, prenosi i izvršava putem sistema za multilateralne kompenzacije. Taj projekat ćemo uskoro predstaviti i očekujemo da će izazvati veliko zanimanje učesnika na finansijskom tržištu, prije svega banaka, ali i preduzeća, jer očekujemo da će značajno doprinijeti da se smanji nelikvidnost", kazao je Božić. Pojasnio je da elektronska mjenica pruža nove mogućnosti da se obaveze izvršavaju, te da se vlastite obaveze isplaćuju putem prenosa mjenica, a tu su i mogućnosti da se smanji broj neizvršenih obaveza, s obzirom na to da elektronska mjenica može da se izvršava i automatski.
Kada su u pitanju multilateralne kompenzacije, on je izrazio očekivanje da će započeti saradnju sa Sarajevskom berzom, u smislu da će im ponuditi da i oni organizuju takav sistem, koji bi se povezao sa sistemom u RS i na taj način bi omogućili da se obaveze "prebiju" u znatno većem iznosu. Pored toga, najavio je i da će predložiti da se u RS sljedeće godine održe četiri multilateralne kompenzacije i cesije.
Govoreći o tržištu hartija od vrijednosti, rekao je da su u saradnji s Privrednom komorom RS i institucijama tržišta kapitala radili na nacrtu izmjena koje bi trebalo da omoguće lakšu emisiju hartija od vrijednosti, prije svega dužničkih, a koje bi u većoj mjeri mogle da emituju i opštine ako bi taj postupak bio jednostavniji, troškovi manji, a za investitore ako bi se pružile neke dodatne garancije.
"Isto tako smo u tom zakonu predvidjeli i neke novosti u vezi s prekograničnim trgovanjem koje bi trebalo da omoguće lokalnim investitorima da posredstvom jedinstvenog računa, koji bi se vodio u centralnom registru, kupuju hartije na drugim tržištima, bez dodatnih troškova otvaranja računa i uz veću transparentnost ulaganja", nagovijestio je Božić.
Dodao je da će se tržište hartija od vrijednosti u RS, koje je tek na početku, razvijati kontinuirano. S tim u vezi, kazao je da su prednosti koje pruža organizovano trgovanje velike, što uključuje sigurnost, likvidnost i transparentnost.
"Mi smo prethodnih 15 godina dosta radili na transparentnosti i promociji tržišta i kao rezultat toga imamo sve veći obim dužničkih instrumenata koji sada utiču u najvećoj mjeri na obim prometa. Ono čime nismo zadovoljni i što mislim da treba dosta poboljšati je tržište akcija", kazao je Božić. U tom smislu je rekao da je potrebno da se sve institucije više potrude da bi tržište akcija zaživjelo, odnosno da bi akcionarstvo ponovo bilo aktuelno i da bi više projekata mogli finansirati iz vlastitog kapitala, zajedničkim ulaganjima, kroz dijeljeno vlasništvo.
"Tu vidimo priliku i za privatne kompanije koje se razvijaju i koje će trebati dodatni kapital. Mislimo da taj dodatni kapital ne bi trebalo samo da ide iz dužničkih instrumenata, nego da bi on sve većim dijelom trebalo da bude rezultat akcionarskog, zajedničkog ulaganja i dijeljenja vlasničke strukture", zaključio je Božić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.